Predsjednik Županijskog suda, sudac Ivan Turudić, gostovao je u Novom danu N1.
Hoće li i kada Zsolt Hernadi biti izručen Hrvatskoj? Zašto se i nakon zahtjeva DORH-a i europskog uhidbenog naloga ne događa ništa u vezi njegova izručenja?
Izdan je Europski uhidbeni nalog protiv Hernadija i ako stupi korak izvan Mađarske u neku drugu državu članicu EU, bit će predan Hrvatskoj. Mađarski sud je odbio rješenje uhidbenog naloga s čudnim obrazloženjem jer da Hernadi ne bi imao pošteno suđenje u Hrvatskoj i da Hrvatska nije država u kojoj vlada vladavina prava i da je o tome već presuđeno u Mađarskoj. Niti jedan od tih argumenata ne stoji. Je li Hrvatska država vladavine prava ili nije odluku o tome može donijeti samo Europsko vijeće i to jednoglasno. Što se tiče načela da je u Mađarskoj već suđeno EU, Sud EU je o tome iznio svoj stav u presudi.
Nije li politički skandalozno da jedna država EU smatra da Hrvatska nije država vladavine prava i što se još može učiniti po pitanju Hernadijeva izručenja Hrvatskoj?
Županijski sud je učinio sve što je mogao učiniti, a nema neki manevarski prostor. Sud EU nam je dao za pravo u svih pet pitanja koje smo postavili. Mađarski sud se referira na suđenje Ivi Sanaderu i pozivaju se na odluku Ustavnog suda i arbitražu i odluku Glavnog tajništva Interpola, a o krivnji može odlučivati jedino kazneni sud. Pravorijek u tom predmetu može donijeti jedino hrvatski sud.
VEZANE VIJESTI
Što je sa slučajem koji se vodi protiv Ive Sanadera. Jučer smo vidjeli još jednu odgodu, može li završiti u zastari?
Teško, gotovo sam siguran da neće završiti u zastari. Zastara je vrlo daleko u tom predmetu. U tom predmetu nema opasnosti od zastare.
Koji su rokovi za zastaru u slučaju Sanader i Hernadi?
U slučaju Sanader je desetak godina. Ja sada iznosim svoj pravni stav, a o tome će odlučiti Raspravno vijeće. Smatram da je zastara bila prekinuta dok se čekala odluka Suda EU. Zastara je bila 2019., plus vrijeme prekida postupka i ako se donese prvostupanjska presuda onda se još produžuje dvije godine. Mislim da tu ne prijeti realna opasnost od zastare, kao ni u slučaju Hernadi.
Hoće li na hrvatskom sudu biti uspješno završen slučaj Hernadi u Hrvatskoj i hoće li biti dostupan Hrvatskoj?
To bi bilo najpravednije. Zastara je uvijek neuspjeh cijelog sustava i poraz pravne države jer nemamo epilog. Učinit ćemo sve da do zastare ne dođe, no postoje i faktori na koje sud ne može utjecati.
Zašto se nije pronašao odgovor na pitanje o postojanju mita u slučaju Sanader?
Presuda u slučaju Sanader je bila pravomoćna, a onda ju je ukinuo Vrhovni sud. Nakon što presuda postane pravomoćna, dužnost suda je da u roku od 15 dana pozove, u ovom slučaju Roberta Ježića, treću osobu na koju je prenesena imovinska korist, da vrati novac. Mi smo pozvali nakon 15 dana po zakonu, spis smo poslali DORH-u. Oni su adresa da na to odgovore, zašto u roku godine dana koliko su imali, vremena u kojoj je presuda bila pravomoćna, nisu taj novac ovršili, vratili u državni proračun.
Postoji li odgovor DORH-a zašto se to nije dogodilo?
Postoji odgovor. Novac je u Švicarskoj, a postupak je dugotrajan i kompliciran. To je njihov uobičajen odgovor.
Kada govorimo o pravosuđu i dalje postoji niz zamjerki na sporost i dugotrajnost postupaka. Predsjednik ste najvećeg suda u Hrvatskoj, kako se nosite s tim kritikama?
Percepcija o pravosuđu stvarno nije dobra. Ti su prigovori na dugotrajnost često vrlo osnovani. Mi smanjujemo broj predmeta koji su stariji od 10 i 15 godina, ali još uvijek ih ima na stotine. Loša je poruka ako postupak traje 10, 15 ili 20 godina. Na te kritike je teško naći suvisao odgovor, osim se pokriti pepelom i truditi da se to ispravi.
Često ste upozoravali ste na utjecaj politike na pravosuđe, postoji li i dalje opravdana sumnja u javnosti da i u pravosuđu i DORH-u postoji utjecaj politike na pravosuđe?
O DORH-u neću govoriti. Možda ćete biti iznenađeni odgovorom, ali ja ne vidim u današnje vrijeme neki izravni pritisak u smislu da me netko nazove telefonom i traži da se slučaj riješi određeni način.
Je li se dovoljno radilo na istrazi ratnih zločina? To pitanje se aktualiziralo zbog prosvjeda koji je u Vukovaru najavio gradonačelnik Ivan Penava? Je li sudstvo i DORH dovoljno radio na istrazi ratnih zločina u Hrvatskoj?
Ja svakodnevno sudim i ratne zločine. Od rata je prošlo 27 godina i sve je teže i teže dokazivati i istraživati te slučajeve. Mnogi ljudi su pomrli, a neki su često nedostupni našim pravosudnim tijelima. Je li se moglo učiniti više? Iz svog iskustva kao dragovoljac iz rata znam za niz zločina koji su se dogodili, bio sam na ratištu u zapadnoj Slavoniji, a ne znam za nikog da je procesuiran. U ratu sam gledao mrtve ljude, a nisam vidio da je itko procesuiran pa makar i po zapovjednoj odgovornosti. Zašto se nije optuživalo je pitanje za DORH.
Nije li neobično da se za zločin u Ovčari nije vodila sveobuhvatna istraga?
Za to ne znam. Teško mi je vjerovati da se nije radilo. Kao sudionik Domovinskog rata imam dojam da se nije dovoljno učinilo, ali to je samo dojam.
Možete li načelno prokomentirati slučaj Todorić?
Taj predmet je u fazi istrage. Radi se o velikom, opsežnom predmetu, a mislim da je rok za dovršetak istrage šest mjeseci. Paradoks je da taj predmet ne vodi specijalno tužiteljstvo nego redovno tužiteljstvo, zato što je optuženik odgovorna, a ne službena osoba. Dolazimo do paradoksa da se policajcu za 100 kn mita ili nekome drugome provodi istraživanja USKOK-a, a u predmetima od stotina milijardi, redovno tužiteljstvo. Trebalo bi se radikalno pristupiti reformi kaznenog zakonodavstva. Bilo bi potrebno učiniti da USKOK, kao i uskočki sudovi, rade kapitalne stvari. Danas je USKOK najveće ili drugo najveće tužiteljstvo u Hrvatskoj, a to je paradoks.
Jedan od vašim poznatih slučajeva je i slučaj bivše županice Marine Lovrić Merzel u kojem ste se oštro protivili nagodbi koja je postignuta s okrivljenim Žužićem. Zašto je Vrhovni sud stao na stranu nagodbe i zašto ste se protivili nagodbi?
Ja sad mogu pričati o tome, ja taj predmet više ne sudim zbog stava koji sam zastupao. Smatrao sam da sporazum između Žužića i USKOK-a nije u skladu sa pravilima odmjeravanja kazne. Mislio sam da je kazna premala i da ruši kaznenu politiku. Sudit će novi sudac pa ćemo vidjeti epilog tog predmeta.
#related-news_0
Spomenuli ste Agrokor kao jedno od najvećih slučajeva, je li hrvatsko pravosuđe kapacitirano za takav proces?
Sad je u tijeku knjigovodstveno-financijsko vještačenje. U Hrvatskoj nije bilo stručnjaka za to jer su ranije radili ili za USKOK ili za Agrokor pa postoje razlozi da ne rade u konkretnom predmetu pa mislim da je spis poslan češkoj firmi koja će vještačiti. NIje to neuobičajeno i nije problem. Često su u Hrvatskoj problem megalomanske optužnice koje su prevelike i s previše optuženika. Bilo bi bolje i efikasnije da su manje.
Zdravko Mamić je iskoristio dvostruko državljanstvo kako bi izbjegao kaznu, a i mnogi drugi su to koristili. Što mislite o takvim slučajevima?
To je stvar državne politike. Ako se država odluči da nema dvojnog državljanstva, onda neće biti dvojnog državljanstva.
Može li ministar pravosuđa Bošnjaković učiniti više što se tiče poboljšanja u pravosuđu i poboljšanja percepcije pravosuđa u javnosti?
Nisam zadovoljan stanjem jer mislim da bi postupci morali biti kraći i uvjeren sam da se to može napraviti. Ministar je napravio neke korake kojima se ništa ne bi moglo zamjeriti, ali problem je brzina donošenja tih promjena.
Nacional danas donosi priču da četiri kuma, Vladimir Šeks, Miroslav Šeparović, Branko Bačić i Božidar Kalmeta, prema navodima tjednika, zajednički utječu na presudne teme za hrvatsko društvo u sjeni premijera Plenkovića? Što mislite o toj priči?
Nisam to još pročitao, ali mislim da to nije istina. Često se veže uz Šeksa da je pritajeni kadrovik u pravosuđu, ali ja smatram da to nije istina. Šeksu godi takva pozicija i mudro šuti, ali ja mislim da to nije takva situacija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
