Hrvati sve više odlaze na bolovanje. Čak 730 tisuća puta u godinu dana. Dok se redovi u čekaonicama gomilaju, a novac curi iz državne blagajne, odluka vještaka čeka se čak 60 dana. Stručnjaci daju sedam prijedloga za unaprjeđenje zdravstvenog sustava, no vlasti za to sluha još uvijek nemaju.
Najčešće zbog pregleda ili izdavanja recepta, ali uz to čak 730 tisuća puta zbog otvaranja bolovanja – Hrvati su čekali pred vratima liječnika obiteljske medicine. Opterećenje je to za cijeli zdravstveni sustav, a jedan od ključnih problema je spora administracija.
“Problem koji se u zadnje vrijeme dosta naglašava je taj da su ustvari pacijenti na dugotrajnom bolovanju samo zato jer ne mogu doć na red kod vještaka, odnosno ne može se znat da li je njihovo stanje nepopravljivo i trebaju li ići u prijevremenu mirovinu”, kazao je dr. Dragan Soldo.
Nedostaje vještaka koji bi trebali odrediti je li pacijent radno sposoban i zbog toga bolovanja traju i po nekoliko godina, dok se ne utvrdi stvarno zdravstveno stanje. Sve to ide na štetu i poslodavcima i HZZO-u koji mora pokriti troškove bolovanja dužih od šest tjedana.
“Prošle godine je to bilo nešto više od milijardu kuna, ako uključimo i komplikacije u trudnoći onda je to milijardu i 300. Moram reći da ova stopa bolovanja koju imamo u prvih 6 mjeseci ne prelazi stopu bolovanja na naš račun u odnosu na prošlu godinu”, kazao je Nenad Korkut iz HZZO-a.
Ta stopa se povećala za 0,17 posto. A najčešći razlozi otvaranja bolovanja su: sezonske bolesti poput gripe, ozlijede i problemi s lokomotornim sustavom, karcinomi i problemi s kardiovaskularnim sustavom. Problem je i neusklađenost regulative s europskom. “Većina europskih zemalja nema obvezu da se pacijent za kratkotrajno bolovanje, to su ona bolovanja kraća od 5 dana, mora javiti svom liječniku”, kazao je Soldo.
I tzv. plaćeni dopust umjesto bolovanja i još nekoliko prijedloga poput brže dijagnostike za zaposlene osobe da ne gube vrijeme na listama čekanja koordinacija liječnika obiteljske medicine KOHOm poslala je u više navrata zdravstvenim vlastima. Ali, odgovora i ovog puta nema.
“Stopa bolovanja najviše raste u jesenskom periodu, kada se djeca vraćaju u vrtiće i škole, a alergije prijete, i to za čak 30 do 50 posto”, kazala je predsjednica zagrebačke podružnice KOHOM-a, dr. Vesna Potočki Rukavina.
Više pogledajte u prilogu Ivane Kopčić
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
