Do sredine idućeg tjedna traje javna rasprava o paketu turističkih zakona među kojima je i onaj o turističkim zajednicima koji donosi potpuno novi ustroj.
I prije toga počela je polemika hoće li turističke zajednice izgubiti dio ovlasti i postati marketinške agencije. Posebno strahuju one u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a istu bojazan izrazili su i neki bivši turistički čelnici.
O toj smo temi u Točki na tjedan razgovarali s ministrom turizma Garijem Cappellijem i profesorom Draganom Magašom s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji.
Postaju li li turističke zajednice samo marketinške agencije?
Cappelli: “Ne. One su jedan dio marketinških aktivnosti imale i do sada. Jednostavno idemo za jednim modernijim pristupom, decentralizacijom, jednom dodatnom odgovornosti i kvalitetom. Jedan dio tih zadaća zajednice su imale i do sada. Međutim, sada moramo ići u skladu sa svim zemljama u okruženju ako želimo uhvatiti zamah. Jednostavno smo htjeli razdvojiti zadaće lokalnih, regionalnih zajednica i vrha, to jest Hrvatske turističke zajednice. Ona će biti u jednom segmentu biti agencija za promociju Hrvatske, za stvaranje brenda Hrvatske.
Proizvodom će se baviti na lokalnoj razini, regionalno će se baviti jačim marketinškim pristupom, strategijom razvoja te regije i tih mjesta. Ja uvijek jedan primjer dajem – na turistički samajam iz iste županije dolazi 15 direktora, umjesto da se na regionalnoj razini dogovre i udruže. Poanta je u udruživanju. Dugoročno gledajući želimo stvoriti da se Hrvatske predstavlja kao Hrvatska cijela, sa svim svojim pozitivnim stvarima. Ne želimo zaostati za onim što drugi rad. Moramo ući u tržišnu utakmicu koja je potpuno drugačija. Ako ne ulovimo taj zamah bojim se da ćemo zaostati.”
VEZANE VIJESTI
Profesore, dio ste radne skupine koja je pripremala taj paket zakona. Postoji bojazan od bivših turističkih čelnika da će se na kontinentalnom dijelu puno izgubiti.
Magaš: “Mislim da nema razloga za nikakve bojazni. Mi danas imamo 310 turističkih zajednica, od toga skoro 25 posto nema ni direktora ni ureda ni novce.”
Zašto nemaju direktore?
Magaš: “Nemaju sredstva, vjerojatno nemaju ni resursnu osnovicu. Mi jednostavno idemo stvoriti prostoren cjeline neovisno o administrativnim granicama. To je taj prijelaz iz tog marektinškog dijela u taj destinacijski menadžment gdje marketing postaje jedan od podsustava. Želimo stvoriti jednu organizaciju koja će se 24 sata na dan, 365 dana u godini baviti turizmom. Ja bih volio da to bude na razini određenih cjelina, ali mjesta koja sad imaju zajednice ne smiju ostati bez stručnog nekakvog dijela. Mislim da ćemo to riješiti kroz TIC-eve.
Ministre, znači li to da će se neke zajednice ukinuti?
Cappelli: “Točan je podatak da imamo 310 zajednica, a da njih 60, 70 nema ni direktora. Ima županija koje po dvije, tri godine nisu odabrale direktora. Ima tu dosta stvari koje se moraju staviti u red, nije poanta zatvaranje. Imamo 15-ak zajednica koje će se morati zatvoriti u segmentu kakve su do sada bile, to su najniža mjesta. No one mogu postati TIC-evi – mali, funkcionalni turistički informativni centri i oni će imati svoju funkciju, neće se zatvarati.
Oni koji imaju manje od 200.000 kuna prihoda imaju popust na plaćanja, 30 posto manje na boravišne pristojbe, 20 posto na članarine. mi u tim izdvajanjima donosimu jednu novu stvar, a to ej dodatak od dva posto koji se odnosi na udruživanje. Imamo primjera gdje neke zajednice već rade zajedno i predstavljaju jedan projekt kako bi prema van bili konkuretniniji.
Mi na jednom kineskom tržištu predstavljamo Hrvatsku i Sloveniju zajedno.
Imamo spajanej u Imotskoj krajini, javljaju se sjeverne županije da bi se isto udružiče, radimo i na udruživanju svih zajednica Gorskog Kotara. Svi vide benefite udruživanja koje može biti na pravnoj osnovi, a može biti i dobrovoljno. Pravno znači da imaju zajedno samo jednu pravnu osobu, a s druge strane imate Slavoniju koja će se dobrovoljno udružiti za promociju projekta prema vanjskom tržištu. Kad će se udružiti imat će dodatnih dva posto sredstava. Svi koji se budu udruživali dobivat će dodatna sredstva.”
Profesore Magaš, vi ste često isticali da bi ministar turizma bi trebao biti potpredsjednik Vlade. Zašto?
Magaš: “Apsolutno. Moramo se staviti u ulogu gosta. Nas mora zanimati kako ste vi kao gost došli do informacija pa došli na granicu, upoznali policajce pa carnike, ljubazne ili neljubazne, govore li strane jezike, pa ste prešli na našu stranu pa autocesta… Sve što vas čeka do same destinacije. Turizam je skup odnosa u koje vi stupate i mi na koncu to sve sumiramo u strategije razvoja hrvatskog turizma. U 26 mjera sadašnje strategije involvirano je puno ministarstava, a ministar Cappelli je odgovoran samo za svoj resor. Na čelu morate imati nekoga tko će objediniti ministre. Mislim da bismo, kad bi ta međuresorna suradnja bila jača, postigli buno bolje rezultate. Turizam je za nas izuzetno bitan, bez obzira tko što govorio.”
Je li se o toj ideji razmišljalo o Vladi?
Cappelli: Teško mi je na tako nešto odgovarati. Definitivno vidim probleme, recimo u zdravstvenom turizmu. Njegova šansa je za Hrvatsku 365 broj jedan. Meni su ruke u nekim situacijama definitivno vezane. Za zdravstveni turizam sam od prvog dana rekao da je u njemu velika šansa. Pogledajte što rade Slovenija, Mađarska, Turska, koje rezultate postižu. Mi smo možda na 500 milijuna eura. Ruke su mi vezane vezane zato jer ne mogu ubrzavati da kolege donesu određene zakone koji su sutra benefit dobrom razvoju turizma i dodatni prihodi. Ima tu dosta stvari.”
Zašto ne pokrenete konkretnu raspravu u Vladi?
Cappelli: “Ovo je prvi premijer koji je prepoznao važnost hrvatskog turizma. Otvorit ćemo sve teme, ne bojim se ja govoriti ni o temi PDV-a ni ni o čemu drugome. Na određeni način svaki treći radi u turizmu. Direktno u turizmu radi 150 tisuća ljudi, indirektno valjda još toliko. Vidi se sada, u prvih šest mjeseci imamo 14 posto više prihoda. Ako imamo toliko više prihoda definitivno taj turizam pokreće cjelokupno gospodarstvo, poljoprivredu… U ovom trenutku Hrvatska ima to što ima, fantastične mogućnosti u turizmu, mi to samo moramo maksimalno iskoristiti. Premijer je to prepoznao, nadam se da će još i drugi ministri da se onda da dodatan vjetar u leđa.”
Profesore, vi tvrdite da je PDV u ugostiteljstvu nesretna stvar.
Magaš: “Ja to stalno govorim. On jednostavno smanjuje konkurentnost, no treba se staviti u poziciju ministra financija, premijera. Oni bi svi valjda smanjili PDV da mogu, da ima prostora. On je prevelik, ali vjerujem da u ovoj situaciji ne možemo ponuditi više.
Cappelli: “Prošlo je dvije godine od povećanja PDV-a, imamo sada zakonsku obavezu da vidimo kakav je bio utjecaj, vidjet ćemo to. Mi kao Ministarstvo turizma isto radimu studiju utjecaja.”
I Hrvatska gospodarska komora je radila studiju?
Cappelli: “Mi ćemo još malo dublju analizu, utjecaja konkretno. Problem je onaj ugostiteljski dio, želimo po gastronomiji biti prepoznatljivi. Gastronomija se popela na treće mjesto po interesu zašto turisti dolaze. Postala je bitna, i zato mi imamo bolje rezultate prvih šest mjeseci pa i sada 11 posto više turista u 10. mjesecu nego prošle godine.”
Bilo je polemika oko povećanja boravišne pristojbe.
Cappelli: “Nisu bili protiv povećanja, govorili su da paralelno mora ići i paket znakona da se točno zna razgraničiti gdje taj novac ide. Imamo možda par tih nekih stvari koje ćemo korigirati, ali poanta je da daju potporu ovom novom zakonu. Mi smo definirali točno u što će se taksativno i kako trošiti novac. Kad je to izjašnjeno više nitko nije protiv hoće li to biti 9,10,11 kuna. Regionalno će se određivati pristojba, idemo na potpunu decentralizaciju. Ne samo obveza, dajemo i financijska sredstva koja će biti veća. Puno je tih novosti, za 11 milijuna smo smanjili namete i uveli banke, koje će isto plaćati članarinu.”
Iz Hrvatske udruge banaka su se pobunili oko toga, da se oni ne bave tom djelatnosti, zašto bi plaćali.
Cappeli: “Ne govorim o svim prihodima banke. Kreditne kartice i bankomati direktno su povezani s turizmom, vidimo krivulje koliko im taj promet raste za vrijeme sezone i u turističkim mjestima. A bit će im to trošak od oko 7,2 milijuna kuna za sve banke u Hrvatskoj, na razini godine. Je li to toliko puno? A itekako više zarađuju preko ljeta. Do sada su članarine plaćali i frizerski saloni, vodoinstalateri na kontinentu koji nemaju nikakve veze s turizmom, a banke su tu ostvarivale ogromne razlike u prometu. Te članarine smo zadržali jer članarina je naročito bitna za kontinent. Da nema nje 50 posto zajednica bi moglo zatvoriti surede sutra. kad se nešto novo uvodi uvijek ima negodovanja, ali mi imamo potporu turističkog i drugih aspekata da je to u redu.”
Polemike je bilo i oko kampova koji su na turističkom zemljištu ili na zemljištu u vlasništvu RH. Navodno postoji prijedlog da im se neće više naplaćivati po četvornom metru, nego ukupnim prihodima. Što je posrijedi?
Cappelli: Ne treba se previše bojati. Naravno da ima različitih prijedloga, tu je puno ministarstava uključeno, DORH… U svakom kampu imate i više vlasnika, uvijek je bio problem kako to razriješiti. Kad se god započinjalo nije bilo hrabrosti, želje. Ova Vlada i premijer Plenković je rekao da moramo riješiti pitanje turističkog zemljišta. Što se tiče kampova, postoje dva, tri prijedloga, moj osobno je da idemu u svaki kamp posebno, jer onaj u Istri, Dalmaciji ili na kontinentu ne vrijede isto. Mislim da bi trebalo vršiti procjene za svaki kamp posebno.
Radi se u radnoj skupini, nije to nikakav završni prijedlog, ići će e-savjetovanje pa prvo i drugo čitanje. Imamo vremena gdje ćemo raščistiti to.
Ova Vlada će riješiti i taj problem u ovom mandatu. Sljedeće godine ćemo raditi i novu strategiju turizma do 2025. U ovom mandatu od četiri godine riješit ćemo dokumentom sve u turizmu.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
