Hrvatskoj nedostaje više od deset tisuća radnika. Vlada zbog potreba tržišta, ali i odljeva stanovništva, neprestano povećava kvote za strance, ali oni ne dolaze u očekivanom i potrebnom broju.
O nedostatku radne snage svakodnevno svjedoče poslodavci, pogotovo u građevinskom i turističkom sektoru. O ovoj su temi HRT-ovoj emisiji Dobro jutro Hrvatska govorili Jelena Mesić Turšić, iz Sektora za turizam HGK, Igor Žonja, predsjednik Uprave „MojPosao“, Toni Milun, predavač na Visokom učilištu Algebra i Davorka Buškulić Lemić, viša savjetnica MRMS-a.
“Ljudi su nezadovoljni zato što rade po 12 sat, nemaju slobodnog dana, iz večernje smjene idu u jutarnju. Odnos nekih poslodavaca je apsolutno neprimjeren, naime nisu prijavljeni na plaću koja im se daje, nego su prijavljeni na minimalnu, a razlika im se daje na ruke”, ukazuje Eduard Andrić, predsjednik Sindikata ugostiteljstva i turizma RH.
Ovo je ljeto u Hrvatskoj nedostajalo čak 15 000 djelatnika, kako bi se mogli zadovoljili kriteriji kvalitete usluge koju smo obećali i naplatili gostima.
“Nacionalni kolektivni ugovor u ugostiteljstvu, konobaru garantira 5000 kuna, međutim, konobari svjesni da nema radne snage traže 7000 kuna. Ljudi žele zaraditi zato što je sezona kratka”, naglašava Andrić.
Prema najnovijim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, strane državljane u Hrvatskoj čekaju još 10.133 radna mjesta, ali kod nas ne žele raditi ni ljudi s visokom spremom ni oni nižeg stupnja obrazovanja. Naši radnici odlaze, a stranci ne dolaze, pa ćemo imati velikih problema, po svim najavama već iduće 2019. godine.
PROČITAJTE JOŠ
“Potrebe za zapošljavanjem stranih radnika su u sve većem porastu. Razlozi nisu samo demografski trendovi, već i povećanje turističkog proizvoda”, naglasila je Mesić Trušić te dodaje:
“Naš je turizam u rastu i ove smo godine imali preko 900 milijuna eura novih investicija u turističke proizvode, hotele s 4 ili 5 zvjezdica. To za sobom povlači i potrebu za novim radnicima.
I nekada su u sezoni dolazili radnici iz Slavonije, no danas ih je manje zato što su otišli iz zemlje. Mi smatramo da bi poslodavac morao moći zaposliti stranca kada nije u mogućnosti zaposliti domaćeg radnika”.
Buškulić Lemić kaže kako Vlada, temeljem Zakona o strancima , svake godine donosi godišnju kvotu dozvola . U tom procesu sudjeluju Ministarstvo rada, HZZ, obrtnička i gospodarska komora, HUP i sindikati. Uzima se u obzir stanje na domaćem tržištu rada.
“Prirodno je da kod nas dolaze ljudi iz okruženja, zato što su manje barijere. Kod nas više ne žele dolaziti bugari i rumunji. Radimo akvizicije u regiji da vidimo tko uopće želi doći raditi u Hrvatsku. Sljedeći cilj nam je Ukrajina zato što ona ima veliki broj stanovništva, oni još uvijek imaju motivaciju doći kod nas”, naglasio je Žonja.
Sustav se mijenja i poslodavci dižu plaće, počeli su raditi na smještaju zaposlenika, kako bi došli raditi.
Žonja je naglasio kako su veliki problemi ne samo u turizmu, nego i u brodogradnji i građevini.
“Država mora smanjiti broj radnika u javnom sektoru, zato što smo neefikasni, ti su ljudi nezadovoljni. To je rak rana našeg društva”, ukazao je Žonja.
Toni Milun je objasnio kako plaća koja je 6000 kuna brutto bude isplaćena neto 4500 kuna.
“Za prvi stup ide 900 kuna i to je za današnje umirovljenike. U drugi stup koji je za radnika ide 300 kuna. Na porez i prirez ide maksimalno 280 kuna. Znači, netto iznos plaće iznosi od 4520 do 4800 kuna. Trošak za poslodavca bruto je 6030 kuna.
Radnik dobije od 64 do 68 posto od onoga što poslodavac uplati. Država uzme od 32 do 36 posto”, rekao je Milun.
Statistike govore kako je trenutno u Hrvatskoj nezaposleno 137 tisuća ljudi, to je najniža brojka od 90-ih godina. 2013. godine smo imali 350 do 400 tisuća nezaposlenih.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
