Gost Novog dana bio je bivši ministar financija Slavko Linić.
Danas se u Saboru odlučuje o izmjenama zakona o INA-i. Biste li vi podržali te promjene da ste u Saboru?
“Ne bih. Znamo da je ulazak MOL-a u INA-u bio ulazak strateškog partnera koji je u svega nekoliko godina trebao pomoći i konsolidirati tvrtku i naravno izgraditi, rekonstruirati rafinerije u Sisku i Rijeci, ulagati u Siriju, u sjeverni Jadran. Nakon dvije, tri godine pokazalo se da se nije ništa od toga učinilo. Koliko je krivica na hrvatskoj upravi toliko je i MOL-u koji je bojkotirao bilo kakav razvoj INA-e
Ima li MOL već sada većinski paket?
“HANFA je već bila zaustavila otkup dionica od strane MOL-a, možda se on dogodio na nekoj skrivenoj tvrtki i samim time donošenjem novog zakona MOL će steći 51 posto. No u biti se nitša neće promijeniti jako jer u ovom trenutku s ispod 50 posto MOL radi što god ga je volja, a hrvatska država je nemoćna.”
Koji su naizvjesniji scenariji?
VEZANE VIJESTI
“Za mene hrvatsko preuzimanje nije realno. Nije pitanje samo otkupa dionica od MOL-a i ogromnog iznosa, sami znamo da treba nova dokapitalizacija jer je potrebno obnoviti i zadržati i Sisak i Rijeku, na neki način se vratiti u Sriji, vratiti eksploataciju plina u sjeverni Jadran, a ne da uvozimo plin. To hrvatska država sa svojim teškim problemima i dubiozama ne može osigurati. Znači, novi strateški partner koji se, ja vjerujem, može naći.”
SDP je na izmjene zakona uložio preko 300 amandmana. Je li to oporbeni stav koji bi trebao biti jasan?
“To je način oporbe da s amandamnima pokaže da zakon nije dobar, to je parlamentarna bitka u kojoj pokazujete slabost zakona. Naravno, to je nešto što neće uspjeti, većina je ta koja odlučuje.”
Uteg za državne financije mogao bi biti i Uljanik, kako vidite posljednje informacije iz Bruxellesa prema kojemu bi u financiranju sudjelovali pola država, pola novi strateški partner?
“To nije ništa neuobičajeno, ništa novo. Europa se itekako boji za to da nestaju radna mjesta u proizvodnji u vijek daje financijske potpore kad su u pitanju proizvodna radna mjesta. Europa je jasno pokazala da podržava državu, ali na način da nađe novog partnera, da se izvrši privatizacija i da partner uloži koliko i država. Poruke su jasne i po meni je bitka države za očuvanje brodogradnje opravdana i nije važno koliko će se potrošiti, važno je samo imati pravog partnera i hoće li brodogradnja prestati proizvoditi gubitke. Ostaje samo pitanje imamo li strateškog partnera. Slušajući poruke Debeljaka, da on o starom neće brinuti, očekujem da nema izgleda ni za 3. maj ni za Uljanik. To su poruke koje barem on ne b itrebao poslati.”
Postavlja se i pitanje zašto neki ozbiljni potencijalni partneri, koji su bili u data roomu, na kraju nisu poslali ozbiljnu ponudu?
“U data room su ulazili oni koji se bave brodogradnjom i brojke, budimo iskreni, nisu lagane, one su vrlo teške i svatko tko želi ući unutra razmišljat će hoće li toliko uložiti za stare dugove s obzirom da novo i nova proizvodnja ne nose veliki profit. Ti profiti su od dva do posto i preuzeti još dubioze od ranije je skoro nemoguća misija. Zato smatram da su ozbiljne poruke da nitko od ozbiljnih ne želi ući unutra. Kad je počela kriza ja sam smatra da jedini koji mogu unutra su financijski fondovi – konsolidacija, fizička proizvodnja u Rijeci, ostalo u Puli, a Pulu prenamijeniti u turizam.”
Kritizirali su vas zbog ideje da u Uljanik uđu mirovinski fondovi.
“Budimo iskreni, mirovinski fondovi i služe za ulaganje u hrvatsko gospodarstvo i mislim da je hrvatska industrija itekako interesantna. Turizam je taj koji je itekako važan. U Puli bi prenamjena brodogradilišta u turizam dala ogromne financijske efekte.”
Smatrate da Uljanik nema budućnost, a 3. maj ima?
“Uljanik je i kupio 3. maj da fizičku proizvodnju preseli u 3. maj. Sama nadogradnja gradilišta, računovodstvo, menadžment bi ostali u Puli. U razvoju Pule je problem fizički dio, u tom dijelu su se mogla naći rješenja. Nisu, zato sad imamo neizvjesnost, javljaju se investitori koji nemaju kapitala.”
Čeka se i odluka stečajnog suda zbog blokade računa. Postoji li mogućnost da brodogradilište ode u stečaj?
“Sve će to ovisiti o sucu i upravitelju koji moraju ocijeniti koliko je ozbiljna ponnuda koju je Uprava prihvatila. Ako se ona ocijeni neozbiljnom važno je što prije krenuti.”
Kako vidite Hrvatsku u 2019. kada su u pitanje državne financije? Prijeti li nova globalna kriza, kako je stanje hrvatskog gospodarstva?
“Zabrinjavajući je neprekidni pad industrijske proizvodnje. Ako ipak uspije turističak sezona postići, smatram da državne financije nisu toliko ugrožene, ali je ugrožena stabilnost hrvatskog gospodarstva s obzirom da nema prozivodnje. A neće je ni biti. Ako imamo ovo u brodogradnji, MOL u INA-i, ako idemo na nekakve LNG brodove gdje kupujemo gotov brod, plin, to nisu proizvodnje, to nije rezultat hrvatskog rada. Nemamo razvoja, guramo HEP u LNG umjesto u hidrocentrale. To je sigurno nešto što destaiblizra gospodarstvo i ako kriza još to pojača, onda ovaj mali sektor koji se probio u Europu neće biti dobvoljan. Tada ćemo zaista itekako osjetiti krizu.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter|Facebook| Instagram
