Prve rezultate istraživanja N1 Dataroom za europske izbore u Novom danu je komentirala bivša premijerka Jadranka Kosor.
Prema anketnom istraživanju kojeg je od 22. do 27. travnja na 1.200 ispitanika ekskluzivno za N1 Televiziju provela tvrtka Oraclum na čelu s dr. sc. Vukom Vukovićem sa Sveučilišta u Oxfordu najviše razloga za zadovoljstvo ima HDZ koji bi dobio šest mandata, SDP bi dobio tri mandata, a Živi zid, Most i Amsterdamska koalicija po jedan mandat. Je li to rezultat kampanje ili nečeg drugog?
“Praktički nitko drugi nije osobito vidljiv na državnoj razini. Nema sumnje u vidljivost HDZ-ovih kandidata koji su se podijelili, neprestano su negdje i vidljivi – tamo gdje su ministri ili predsjednik Vlade, gdje su važni projekti za taj kraj, tamo su i oni. Naravno da to pomaže, ta vidljivost. Ostali su praktički nevidljivi. SDP-ovi kandidati hodaju svaki za sebe kao ‘Pale sam na svijetu’, oni su u borbi. To je velika razlika, SDP-ovci su u borbi svaki za sebe, za preferencijalne glasove, a HDZ-ovi kandidati se ne bore jer je očito tako strukturirana lista – oni se bore za listu. To su dva različita pristupa koja vode do dva različita ishoda.
VEZANE VIJESTI
Pitanje je kako je došlo do velike razlike između svih istraživanja koja pokazuju pad HDZ-a, a prema vašem istraživanju HDZ dobiva 36 posto. Isto tako je i s SDP-om. Ostalo je sve očekivano, nema tu osobitih iznenađenja, osim činjenice da bi po vašem istraživanju HDZ dobio taj šesti mandat zaghvaljujući D’Hondtu. Treba pratiti do kraja, kolika će biti izlaznost, kolika će ona biti do kraja jer mislim da mnogi razočarani birači neće izaći na izbore. Mnogi razumiju kako se izračunavaju mandati, čula sam od dosta ljudi da neće izaći na izbore jer kandidati za koje bi oni glasali nemaju šanse, a ne žele da njihov glas ode nekome kome ne bi htjeli. Hoće li sad drugi pojačati, oni desni, prvenstveno Ruža Tomašić i Marijana Petir, hoće li se uključiti neki crkveni krugovi, bit će zanimljivo vidjeti. Ono što ne vidimo u ovoj anketi, a meni je zanimljivo jest lista SDSS-a, nje nigdje nema. To je lista koja je dobro koncipirana i koja ciljano ide na birače i izvan Hrvatske. Nje nema s obzirom na metodologiju, ali nju ne treba izgubiti iz vida.”
Kada se pogledaju preferencijalni glasovi, u Živom zidu, Mostu i Amsterdamskoj koaliciji najviše glasova dobivaju oni koji su unaprijed najavili da ne žele u Bruxelles. Hoće li to utjecati na izbore?
“U tom smislu će zaista biti zanimljivo vidjeti hoće li tim kandidatima sada potpora padati, rasti ili ostati ista. Kod dvije vodeće stranke birači znaju što i koga biraju, znaju da su to ljudi koji će ići u Europski parlament. Puno je tu i dosadašnjih eurozastupnika, no nisam vidjela da se u nekom biračkom tijelu razvila rasprava o tome što su oni napravili, radili, govorili, za koje su se vrijednosti zauzimali, kako je tko reagirao kod besramnih izjava Antonija Tajanija.
To je nešto što bi kandidati zapravo trebali otvoriti kao teme, no čini mi se da u dosadašnjoj kampanji ne otvaraju dosta zanimljivih i atraktivnih tema za birače da privuku nove ili one apatične birače. Ima par ekstrema koji se bore za sebe, poput gospodina Marasa. Tu će biti zanimljivo hoće li on uspjeti prebacti i nekoga istisnuti, teško da takva kampanja može pridonijeti da prođe troje SDP-ovih kandidata, a da on bude četvrti.”
Zašto se o ozbiljnim europskim temama ne vodi gotovo nikakva debata?
“Relevantna bi upravo bila tema proširenja, da vidimo koja su stajališta kandidata i kandidatkinja oko sudbine naših susjeda, stanje u BiH, odnos prema pregovorima Srbije… To su teme koje su naizgled regionalne, ali one su itekako važne. Mi jasno vidimo kroz njih kakav je odnos prema europskim vrijednostima.”
Arbitražni sporazum je top tema u kampanji u Sloveniji, a u Hrvatskoj se o tome uopće ne govori.
“U Sloveniji to definitivno koriste kao jednu od tema za koju se natječu za euroizbore. Nitko to kod nas ne nameće kao temu, za Hrvatsku je to doduše temaa koja je završena, no mogla bi biti tema kako u ovoj situaciji riješiti problem sa Slovenijom. Tu su i granični problemi sa svim drugim susjedima, to us teme koje bi kandidati trebali nametati.”
HDZ je u posljednje vrijeme imao problema: optužbe za obiteljsko nasilje protiv Alojza Tomaševića, pitanje ministra Tolušića, situacija s Milijanom Brkićem, afera Gorana Marića… No čini se da birači ne kažnjavaju HDZ?
“U županiji gdje je Tomašević župan mislim da je još uvijek dožupan čovjek koji je tukao novinara, mislim da mu se ništa osobito nije dogodilo. HDZ ima najstabilnije biračko tijelo, koje zna biti nezadovoljno, no birači su do te mjere vjerni i uvijek poistovjećuju HDZ sa stvaranjem države i u konačnici s prvim predsjednikom Tuđmanom i onda, prije svega, najdiscipliniranije izlaze na izbore. Mislim da će to biti i na ovim izborima, da nekog kažnjavanja neće biti.”
Mogu li rezultati na europskim izborima biti neka priprema za buduće izbore, za buduće suradnje? S desne strane spektra, nekoliko je opcija koje su blizu praga.
“Mislim da ako se pokaže da, ako će svi ostvariti neki razuman postotak glasova na razmrvljenoj desnoj sceni, da će to biti okidač da naprave zaokret i nastoje se ujediniti za parlamentarne izbore jer do tada ima dosta vremena, puno će se stvari u Hrvatskoj još dogoditi. Ovi izbori će pokazati važnu stvar što se tiče koalicijskih partnera HDZ-a na državnoj raizni, nitko neće proći prag i biti će neuspješni – mislim na HNS i Bandićevu listu. Tu će se otvoriti jedno novo pitanje za parlamentarne stranke, kakav će biti koalicijski potencijal. Zaboravili smo spomenuti stranku START Dalije Orešković. Ako ona, ne vjerujem da može osvojiti mandat, ali ako postigne respektabilan rezultat, oko četiri posto, to je dobra startna pozicija za parlamentarne izbore.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter| Facebook | Instagram.
