Unatoč konstantnim upozorenjima stručnjaka o ovom sveprisutnom problemu koji pogađa sve dobne skupine, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Hrvatska je po debljini premašila europski prosjek, što dovoljno govori o tome da je krajnje vrijeme da se uvedu promjene.

Povodom subotnjeg Europskog dana debljine koji se održava svake treće subote u svibnju tportal je razgovarao s doc.dr.sc Sanjom Musić Milanović o rastućem problemu debljine u Hrvata.

“U zemljama članicama Europske unije udio osoba starijih od 18 godina s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom iznosi 51,6 posto, dok ih je u Hrvatskoj ukupno 57,4 posto, što nas svrstava iznad europskog prosjeka. Debljina je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice i u visokorazvijenim i u niskorazvijenim zemljama te onima u razvoju. Znamo li da su prekomjerna tjelesna masa i debljina jedini čimbenici rizika koji dovode do razvoja svih pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti današnjice: kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, novotvorina, kronične opstruktivne plućne bolesti te mentalnih poremećaja, možemo zaključiti da su ovi podaci zaista zabrinjavajući”, rekla je za Musić Milanović.

Muškarci sve deblji

Prema podacima iz 2015. u odnosu na one iz 2003. godine, primjetan je porast udjela muškaraca s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom sa 63,3 na 67,6 posto te smanjen udio prekomjerne tjelesne mase i debljine u žena s 54,2 na 48,2 posto.

‘Istraživanja pokazuju kako muškarci u prosjeku održavaju normalnu tjelesnu masu samo do 25. godine života, nakon čega raste udio muškaraca s debljinom, dok je 45. godina dob u kojoj je zabilježen porast udjela žena s debljinom s 13 na 26 posto. Žene su reagirale na informacije o štetnim posljedicama koje debljina ima na zdravlje i posljedično na skraćenje očekivanog trajanja života. Naime, istraživanja su pokazala da su žene znatno prijemčivije za klasične javnozdravstvene poruke od muškaraca, što se vidi iz zabilježenog pada ovog problema u žena u Hrvatskoj od 2003. do danas’, tvrdi Musić Milanović.

Hrvati ne jedu dovoljno voća i povrća

Rezultati Europske zdravstvene ankete u Hrvatskoj pokazali su da 58,1 posto ispitanika konzumira voće jednom ili više puta dnevno, a 62,4 posto ispitanika konzumira povrće jednom ili više puta dnevno. Dobna skupina u kojoj je najučestalija konzumacija voća i povrća jednom dnevno jest ona od 55 do 64 godine, a dobna skupina u kojoj je ona najrjeđa jest ona od 25 do 34 godine.

‘Sasvim je jasno to da Hrvati nažalost ne jedu voće i povrće u dovoljnoj mjeri te da je taj problem posebno izražen kod mlađe odrasle populacije’, ističe Musić Milanović, dodajući kako sve više zabrinjavaju podaci o debljini djece.

‘Podaci Europske inicijative praćenja debljine u djece za Hrvatsku (CroCOSI) iz 2015. godine pokazuju da čak 22,9 posto djece u dobi od osam godina ne doručkuje svakodnevno, ali i da većina djece svakodnevno ne jede povrće, njih čak 82,8 posto, i voće, njih 66,5 posto. S druge strane, gotovo trećina djece, njih 31,1 posto, jede čokoladu ili bombone više od tri puta tjedno’, rekla je Musić Milanović.

Jedite pet obroka dnevno i pažljivo birajte namirnice

Liječnica osobama koje su genetski sklonije debljanju ili imaju problem s održavanjem preporučene tjelesne mase savjetuje da budu umjerene u jelu te da njihova svakodnevna prehrana bude što raznolikija.

‘Odaberite prehranu bogatu proizvodima od cjelovitih žitarica i zamijenite bijeli kruh integralnim. Jedite pet ili više porcija voća i povrća dnevno (jedna porcija vam stane u šaku), a u svakodnevnu prehranu uvrstite i kvalitetna biljna ulja poput maslinovog, lanenog i bučinog ulja. Slatkiše zamijenite šakom orašastih plodova i sušenog voća dnevno te izbjegavajte dosoljavanje pripremljenih namirnica’, savjetuje Musić Milanović.

Pravilna prehrana je najbolja prevencija kroničnih bolesti poput bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti tipa 2 i nekih malignih bolesti, a slijedeći ova jednostavna pravila, tvrdi Musić Milanović, ‘osiguravamo organizmu vrijedne hranjive tvari svakodnevno potrebne za rast, razvoj i održavanje zdravlja’.

Pravilna prehrana pomaže da se osjećamo i izgledamo bolje. Upravo zato liječnica savjetuje da svaki dan, gdje god se nalazili i bez izgovora, obavezno započnemo doručkom te da cjelokupni unos hrane u danu podijelimo na pet manjih obroka (doručak, užina, ručak, užina, večera).

Pažljivo birajte međuobroke, dajte prednost svježem voću i povrću, sušenom voću, orašastim plodovima i fermentiranim mliječnim proizvodima. Redovito ručajte kuhane i lagane obroke, a večerajte skromno, dva do tri sata prije spavanja’, savjetuje Musić Milanović za tportal.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.