Samo 58 posto učenika strukovnih škola uspjelo je s pozitivnom ocjenom proći ispit matematike na višoj (A) razini znanja, dok je prolaznost gimnazijalaca 79 posto.

Ovogodišnja generacija maturanata ostvarila je dosad najlošije rezultate na ispitima državne mature. Prema prvim neslužbenim informacijama, oko 8800 učenika strukovnih škola i gimnazija palo je ključne ispite na maturi: hrvatski jezik i matematiku. Riječ je o porastu u odnosu na prošlu godinu od 1278 učenika s nedovoljnom ocjenom, piše Jutarnji list.

Maturu je ukupno prijavilo oko 34.600 učenika. Samo 58 posto učenika strukovnih škola uspjelo je s pozitivnom ocjenom proći ispit matematike na višoj (A) razini znanja, dok je prolaznost gimnazijalaca 79 posto. Na najnižoj razini matematike prolaznost među gimnazijalcima je 79 posto, a strukovnjacima 71 posto.

Znači da je oko 650 gimnazijalaca palo ispit iz više razine matematike, što je 370 učenika više nego lani. Ispit niže razine nije uspjelo položiti 126 gimnazijalaca u odnosu na njih 75 prošle godine.

“Matematika je katastrofalna, pogoršanje je i na hrvatskom, pri čemu je niz učenika na testu iz eseja predao prazan list papira” govore za Jutarnji list upućeni, koji raspolažu i preliminarnim podacima o manjem broju učenika u odnosu na prošlu godinu koji su uspjeli ostvariti maksimalne rezultate na ispitima. To znači da je manji broj učenika ispite iz mature ove godine uspio položiti sa 100-postotnom točnosti.

Da se loš trend na državnoj maturi nastavio i ove godine potvrđuje ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Ivana Katavić.

“Konkretne podatke ne možemo reći jer čekamo konačnu objavu rezultata. Činjenica je da je matura ponovno pokazala vrlo nisku razinu postignuća učenika, koju je već detektiralo PISA istraživanje. Naši su učenici na vrlo niskoj razini iz čitalačkih,
matematičkih i prirodoslovnih sposobnosti. Taj glas mora se čuti, moramo pomoći našim učenicima. Za ovo smo svi odgovorni”, govori Katavić.

Vijest o lošim rezultatima mature komentirala je ministrica znanosti i obrazovanja.

“Vrlo je indikativno da postoje vrlo velike razlike između ocjena na državnoj maturi i ocjena tijekom školske godine. To ukazuje i na nužnost jasnih kriterija u ocjenjivanju i vrednovanju, što je jedan od ciljeva koji se uvode u sve škole od jeseni i koje donosi Škola za život. S druge strane, jasno je da druga faza reforme obrazovanja, u okviru cjelodnevne nastave koja se sada planira, treba adresirati broj sati matematike i hrvatskog jezika. Hrvatska je na samom dnu u EU po broju sati provedenih u školi”, kazala je ministrica Blaženka Divjak za Jutarnji list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.