Kuća ljudskih prava poručila je s okruglog stola u srijedu da se za rješavanje problema govora mržnje treba provesti široka i kvalitetna društvena rasprava te da govor mržnje nije dovoljno samo ukloniti, već ga treba i sankcionirati.
“Govor mržnje predstavlja povredu ljudskih prava marginaliziranih skupina, LGBT osoba, pripadnika nacionalnih manjina te predstavlja osnovu za rasnu diskriminaciju. Zato ga nije dovoljno samo ukloniti iz javnog prostora, nego treba i sankcionirati one koji ga šire”, ocijenio je programski direktor Kuće ljudskih prava Zagreb Ivan Novosel.
Negativni efekti kopiranja njemačkog modela
Na okruglom stolu pod nazivom “Regulacija govora mržnje na društvenim mrežama – izazovi za ostvarivanje slobode izražavanja”, raspravljalo se o najavljenom zakonu o sprječavanju neželjenog ponašanja na društvenim mrežama. Cilj je dobiti uvid u iskustva i izazove u reguliranju govora mržnje na društvenim mrežama u Njemačkoj i raspraviti moguće izazove u kontekstu Hrvatske.
Ako bi se išlo u kopiranje njemačkog modela, Novosel je upozorio na moguće negativne efekte na slobodu izražavanja i djelovanje medija jer, tvrdi, iskustva iz Njemačke govore o cenzuriranju sadržaja na društvenim mrežama i njihovom uklanjanju bez procesuiranja.
Isto tako, zabrinut je zbog davanja dodatnih ovlasti privatnim multinacionalnim kompanijama poput Facebooka i Twittera, koje time postaju i tužitelj i sud o tome što je govor mržnje.
“Govor mržnje ne može se rješavati parcijalno, samo na društvenim mrežama, već treba razmišljati o holističkim i komplementarnim rješenjima koja uključuju građanski odgoj i obrazovanje, medijsku pismenost te efikasno i brzo sankcioniranje najtežih oblika govora mržnje”, ocijenio je Novosel.
Time bi oni protiv koje je govor mržnje usmjeren dobili satisfakciju na sudu, a kroz kaznenopravni sustav poslala bi se poruka da je takav govor neprihvatljiv.
Komentirajući aferu u vezi govora mržnje članova HDZ-a u zatvorenim WhatsApp i Viber grupama, Novosel je upozorio da disciplinski postupak u stranci ne može zamijeniti policiju i DORH, koji bi možda trebali to ispitati, te poručio da ta dva procesa mogu teći paralelno.
Ministarstvo pravosuđa: Nećemo kopirati ničija rješenja
Pomoćnica ministra pravosuđa iz Uprave za kazneno pravo Vedrana Šimundža-Nikolić istaknula je da inicijalna radna skupina proučava i uspoređuje zakone i pokušava prepoznati što bi se moglo ili moralo propisati u Hrvatskoj.
Poručila je da neće “prekopirati” ničije zakone i rješenja te da će pratiti ovaj okrugli stol i u daljnjem radu koristiti njegove zaključke.
Istaknula je da se govor mržnje i slična ponašanja trebaju ograničiti i zabraniti u virtualnom prostoru te da se na razini Europske unije treba naći način kojim bi se samim društvenim mrežama nametnulo određeno ponašanje, odnosno propisalo da onemoguće bilo kakav govor nesnošljivosti i mržnje.
Programska voditeljica za Europu i središnju Aziju organizacije Article 19 Joanna Szymanska istaknula je kako govor mržnje postaje sve veći problem na internetu pa se postavlja pitanje njegove regulacije bez ograničavanja slobode govora i izražavanja.
Istaknula je šest stavki koje treba uzeti u obzir pri odlučivanju o sankcioniranju neke izjave – njezin društveni i politički kontekst, mogući društveni utjecaj osobe, namjera i svrha izjave, sadržaj i jačina izjave i vjerojatnost da će se nasilje ili diskriminacija dogoditi kao izravan rezultat izjave.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
