Neki obilaze Hrvatsku. Drugi su već postavili i plakate. Treći i pjevaju. A četvrti se uopće ne planiraju reklamirati. Stretgije potencijalnih kandidata prozvanih favoritima su različite, no svi do jednog - aktivni su na društvenim mrežama. U rubrici Točka na tjedan, N1 istražuje, istražili smo koliko su predsjednički kandidati potrošili na kampanju na društvenim mrežama.

Digitalna priča za Stožer Zorana Milanovića prilično je važna – pa se u njegovom timu već naveliko radi.

“Zoran Milanović je krenuo u kampanju, objavio je na svom Facebook profilu, i definitivno su nama društvene mreže jako važne i u tom segmentu ovo je kampanja koja će sigurno većinu toga će igrat na društvenim mrežama,mislim da će biti prva koja će biti fokusirana na društvene mreže”, kazao je Bartol Šimunić iz Milanovićevog stožera.

Kad su politički oglasi na mrežama u pitanju, Zoran Milanović najaktivniji je: na Facebooku su dosad potrošili od ožujka do danas oko 15 tisuća eura, što je vidljivo u njihovoj galeriji oglasa. Koriste i Instagram ali i Google Display Network u čijoj su galeriji neprecizni iznosi.

“U ovom trenutku on trenutno targetira najviše zagreb, jer centralizirana smo država, ali mislim da kad kampanja počne da će slati poruke i u druge gradove kako bude u koji odlazio i tako će dobiti taj neki digitalni doseg, i više se fokusira na mlađe glasače i to je njegov cilj, vidjet ćemo hoće li oni naposlijetku i izaći na iubore i galsati za njega”, kazao je Pero Tanta, komunikacijski stručnjak.

Online kampanja počela je i u stožeu Miroslava Škore koji je također svoju kandidaturu najavio na Facebooku, nakon čega je zaradio i mnogo kritika – da nije dostupan za pitanja.

“Prednosti su što za jako mali novac možete doći do jako puno ljudi, a nedostaci su ti što vam se u pravilu ne može postaviti protupitanje, ne može iz vas kao kandidata izvući ono najbolje, ali vas ne može dovesti niti na neki tanak led, što je potrebno – javnost mora znati odgovore na neka pitanja i zato Škoro od ljeta daje izjave za medije”, kazao je Mate Mijić iz Škorinog stožera.

Škoro je dosad na političko oglašavanje na Facebooku potrošio oko 1300 eura – koristi i Instagram, no zasad ne i Google Display Network. Fokus su mu, kaže Tanta, stariji birači i Slavonija – a broj pratitelja i reakcija u rapidnom je rastu.

“Onda djelomično iskorištava te kanale Facebook i Instagram kako bi se obračunao s nekakvim neistomišljenicima, kako bi poslao neki oglas, kako bi taj oglas zapravo bio reagiranje na nešto što je izašlo u medijima i na taj način može pojačati svoju poruku, da dođe do još većeg broja ljudi”, kazao je Pero Tanta. 

Službena kampanja još nije počela – no u DIP-u očekuju da će svi troškovi naposlijetku biti u financijskom izvješću: Kandidati ovoga puta u njemu moraju istaknuti i iznose potrošene pojedinačno po svakoj društvenoj mreži. Računaju se politički oglasi – nikako ne statusi i ostala aktivnost na profilu.

“Ono što je različito, a ovdje imam i taj novi obrazac Ministarstva financija: zakonodavac po prvi puta prepoznaje i tu društvenu mrežu, i piše naziv društvene mreže gdje će se upisati i svrha troška i izbos troška i o kojoj se društvenoj mreži radi. Sada je baš rubrika pojedinačno naziv društvene mreže – to je ta razlika, mada moram reći da su i na prošlim izborima kanidati odvajali – iako ih to nismo tražili, sada će to biti razdvojeno”, kazao je Slavko Hojski iz DIP-a.

U svim stožerima, prema istraživanjima proglašenih favoritima, – pa tako i u onom Kolinde Grabar Kitarović upoznati su s novim pravilima – a aktualna predsjednica timu od desetak ljudi koji će se baviti digitalnom kampanjom – kroz godine mandata stvorila je velik bazen pratitelja.

“Predsjednica je 2012. godine otvorila osobni Facebook profil i od tada do danas ima 750 tisuća pratitelja, što ju čini najpopularnijom političarkom – i nakon Ivana Rakitića i Luke Modrića to je najposjećenija stranica od svih javnih osoba”, kazao je Zoltan Kabok, glasnogovornik kampanje Kolinde Grabar Kitarović

Kandidatkinja HDZ-a zasad se politički ne oglašava na društvenim mrežama pa dosad nije ništa potrošila. Komunikacijski stručnjak Tanta smatra da će se to promijeniti, no zasad njena poruka s obzirom na broj pratitelja – stiže solidnom broju ljudi, bez da to mora dodatno platiti.

“U ovom trenutku to znači da njezina poruka može doći do broja ljudi s kojima je ona zadovoljna – a ako uzmemo sve mladeži i ostale grupe koje dodatmo šire te poruke njezin svaki post ima preko tisuću lajkova i ima dosta dobre rezultate, tako da ja mislim da ona niti neće oglašavati do trenutka dok im ne postane bitno, jer je stvorila svoj krug ljudi i potencijalnig glasača i komunicira sa njima. Nešto slično je napravio i Mislav Kolakušić”, kazao e Tanta.

Do Europskog parlamenta Mislav Kolakušić došao je na krilima upravo kampanje na društvenim mrežama – no zadnji politički oglas objavio je u kolovozu i već je najavio da u predsjedničkoj kampanji na to neće potrošiti niti kune. Stožer bivšeg suca Mislava Kolakušića za razgovor o online kampanji ni pred kamerom niti telefonom – nije imao vremena, a Kolakušić je već javno, u emisiji Točka na tjedan, DIP nazvao bijednicima, jer su zaključili da je udruga Antikorupcija platila neke pultove i objavljivala linkove na njegove političke oglase – što je nedopušteno financiranje. On to naravno demantira.

Političkih oglasa više nema. Javno je već rekao da nije zadovoljan jer je Facebook ograničio doseg, no svejedno koristi tu platformu za slanje svojih poruka i obračuna, sada i sa novinarima.

“On koristi poziv na akciju, njegov svaki post i za vrijeme europaralemntarnih izbora i sada ima taj neki poziv na akciju, podijeli, uključi se, dodatno se angažiraj, pomozi da zajedno da tu korupciju iskorjenimo i možemo vidjeti da krug glasača na to dobro regira”, kazao je Pero Tanta.

U posljednjih godinu dana – počeo se uvoditi red na društvenim mrežama poput Facebooka. Otvoreni su alati poput Galerije oglasa kojim se može pratiti tijek novca, a nova obveza prijave DIP-u i troškova s društvenih mreža korak je naprijed, kažu u GONGU. Iako smatraju da bi puno transparetnije bilo kad bi se unosio oglas po oglas i vrijeme njegova trajanja.

“Dobili bi to da bi onda mogli usporediti podatke, koliko se iskreno u tim izvješćima u odnosu na oglase koje dobijemo u alatu poput galerije oglasa Facebooka, gdje vi vidite oglas ali ne vidite točan iznos već samo jedan raspon u iznosu, zapravo bi dobili veću razinu transpaertnosti”, kazala je Jelena Tešija iz GONG-a. 

Twiter je političke oglase zabranio, Google ne dozvoljava mikrotagiranje na temelju političkih preferencija, Facebook je omogućio galeriju oglasa, ističu u GONG-u, no cijeli je taj svijet još uvijek nepoznat i omogućuje brojne manipulacije.

“Po pitanju trolova, lažnih grupa opet se rade neki koraci. Primjerice, Facebook je zabranio da se mijenja ime grupe ako ima više od 5.000 članova, što je po meni jedan OK potez, pogotovo ako pogledate što se dogodilo na našim područjima kada imamo priznanje cijelog jednog tima HDZ-a da su trolali i mijenjali imena grupa”, kazala je Tešija. 

Takve akcije također koštaju, a nedavno se po portalima pojavila spekulacija da HDZ priprema ljude koji će u kampanji djelovati putem lažnih profila. Oni to demantiraju – a i svi stožeri tvrde: negativnom kampanjom, lažnim profilima i trolanjem – neće se baviti.

“Mislim da je to spin, da je to u službi onoga što smo već dosta puta govorili: cijela ova kampanja na određeni način će biti obilježena kojekakvom prljavštinom, Kolinda Grabar Kitarović je najnapadanija političarka u ovom trenutku u Hrvatskoj i pojedini kandidati koji pokušavaju u nedostatku vlastitog programa dobiti politčke bodove na ovaj način, zapravo čini mi se i uvjeren sam rade u korist vlastite štete”, rekao je Zoltan Kabok.

“To nije prihvatljiva strategija, jer vam se prije ili kasnije obije o glavu. Imamo stranicu Zorana Milanovića preko nje komuniciramo, a sve drugo je trošenje vremena, a efekt je gotovo nikakav. Svi smo tome bili izloženi, to je zapravo već radicija svih kampanja, ali borimo se protiv toga. Nije to više takav problem kao što je nekada bio”, rekao je Bartol Šimunić iz Milanovićevog stožera. 

“Što se tiče naših kanala, oni su prilično zaštićeni od botova i trolova, ali naravno medijski kanali, internetske platforme hrvatskih mainstream medija su pune stranačkih trolova koji zagađuju javni prostor. To je ono gdje bi velike stranke trebale preuzeti odgovornost i uvesti reda, jer ta negativna prljava kampanja koju u pravilu provode anonimci po društvenim mrežama često odlazi izvan svih okvira i ispod svakog civilizacijskog nivoa”, kaže Mate Mijić iz Škorinog stožera.

Za praćenje takvih akcija, kažu u DIP-u nemaju alate, ali pozivaju na eventualne prijave. Iako je jasno da se ne može baš sve nadzirati, poručuju da već sada pripremaju fajlove svakog kandidata.

“Uz ovo što vidimo na društvenim mrežama, uz ovo što smo mi napravili svoje dokumentacije, dobit ćemo i konačna financijska izvješća za ovih 30 dana nakon izbora i radit ćemo duplu provjeru, da li nam se te stvari poklapaju, da li su svi prijavili ono što imamo ili nisu prijavili, ako nisu prijavili kao i dosad zatražit ćemo dodatnu dokumentaciju i vidjeti gdje su te diskrepancije i te razlike i onu evidenciju koju imamo mi i koju imaju kandidati”, kazao je Slavko Hojski iz DIP-a.

Koliko će koji stožer potrošiti na digitalne priče – zasad ne odgovaraju. Kažu, sve će biti jasno u prvom financijskom izvješću 7 dana prije izbora. i 30 dana nakon.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.