Žene trebaju biti pokretači promjena u svim područjima rada, od ekonomije i poduzetništva do kulture i umjetnosti, zaključeno je na konferenciji "Napredak žena, napredak ekonomije, ostvari potencijal" koja je okupila žene hrvatskih korijena iz inozemstva te iz Hrvatske.
“Smatramo da je vrijeme žena konačno stiglo. Žene se sve više uključuju u gospodarstveni i poduzetnički život, politiku i diplomaciju i sve više dolaze do izražaja. Važno je da mi kao žene da potičemo jedna drugu, da ulazimo u društvene sfere kako bismo postigle promjene”, rekla je osnivačica Mreže hrvatskih žena (MHŽ) Caroline Spivak na konferenciji u povodu Međunarodnog dana žena.
Žene treba poticati u svim područjima rada, smatra, bilo da je riječ o ekonomiji i poduzetništvu, medicini i znanosti, tehnologiji i gospodarstvu, ili kulturi i umjetnosti.
Istaknula je kako istraživanja pokazuju da žene nisu dovoljno reprezentirane u vodećim pozicijama, ali i da je zapošljavanje većeg broja žena glavna komponenta ubrzavanja ekonomskog rasta.
Iako sve više žena pokreće vlastiti posao, Spivak ističe da u Hrvatskoj žene čine svega 26 posto vlasnika tvrki te 33 posto vlasnika obrta. Spivak je zaključila da žene čeka još mnogo posla na putu do ravnopravnosti i uspjeha.
Želja joj je umrežiti žene i podići svijest društva o angažiranosti, inovativnosti i utjecaju žena hrvatskog porijekla koje svojim postignućima nadahnjuju i predstavljaju veliki potencijal u zemljama koje žive.
Na konferenciji je u fokusu bio i položaj žena u politici.
39 posto zastupnika u austrijskom parlamentu su žene
Zastupnica austrijske Narodne stranke u Općinskom vijeću Salzburga Delfa Kosić je istaknula da postoje određene razlike između hrvatske i austrijske politike. Tako nova austrijska vlada ima veliki broj ministrica, dok parlament ima 39 posto ženskih zastupnica, što je, ističe, oko 20 posto više nego u Hrvatskoj.
Također, govorila je i o tome kako se kao se migrantica uspjela probiti u politici te kako balansira odnos majke i uspješne političarke. Za svoj rad u kulturnom području i po pitanjima integracije, 2017. osvojila je MHŽ-ovu nagradu “Utjecajne hrvatske žene”.
Jedna od ovogodišnjih dobitnica te nagrade je i Liliana Čanadić, glavna izvršna direktorica za zdravstvo i socijalne usluge pri kanadskoj Vladi Sjeverozapadne Teritorije, rodom iz Osijeka.
Upozorila je na rasizam, diskriminaciju, nasilje i slične stvari koje nekada, ističe, nisu toliko očite, a prema imigrantima i ženama manifestiraju se kroz šale, komentare i načine na koje netko može ili ne može dobiti posao.
Istaknula je da je vjerojatno među pet posto žena koje su prva generacija imigranata, a koje su uspjele ostvariti svoju profesionalnu karijeru u Kanadi, sa školom koju je završila u Hrvatskoj.
Novinarka iz Berlina te službenica Saveznog ureda za migracije i izbjeglice Sonja Breljak, kao još jedna dobitnica nagrade, istaknula je da je nakon statusa izbjeglice moguće doći i do uspjeha.
U profesionalnom smislu, činjenica da je žena joj je predstavljala izazov zbog zahtjevnog radnog vremena uz koje je odgajala četvero djece, ali to iskustvo, ističe, više joj je pomoglo jer je imala razumijevanja za brojne ljude samim time što je majka.
Mreža hrvatskih žena postoji šest godina i broji oko 500 članica iz Hrvatske, BiH te hrvatskih iseljeničkih zajednica s ciljem povezivanja uglednih žena kako bi zajedno stvorile praktične projekte i pokrete.
Tijekom proteklih pet godina, proglasili su 117 dobitnica nagrada “Utjecajne hrvatske žene” i “Buduće liderice”.
Ove godine, nagrade za utjecajnu ženu dobile su 22 žene hrvatskog porijekla različitih interesa, zanimanja i područja rada, dok je nagradu za buduću lidericu dobila šesnaestogodišnja znanstvenica Isabella Grandić iz Kanade.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
