Na današnji dan prije 25 godina počela je završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata "Oluja" u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu.
U akciji “Oluja” za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara.
Oslobođenje Knina
Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja.
VEZANE VIJESTI
U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna. Već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak u 18 sati objavio je završetak akcije “Oluja” u bivšim sektorima Sjever i Jug.
Operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici.
Poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 ranjeno
Uz državni vrh pod vodstvom predsjednika Republike Franje Tuđmana operacijom je upravljao načelnik Glavnog stožera HV-a general Zvonimir Červenko. Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač.
Uoči napada, hrvatskim vojnicima izdana je stroga zapovijed o zaštiti civila i civilnih te osobito vjerskih (pravoslavnih) objekata, a u prvim satima napada predsjednik RH Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni pozvani su da ostanu u Hrvatskoj kod svojih kuća jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava.
#related-news_0
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata navodi da je u operaciji poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo, a da su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović priređuje prijem za ratne zapovjednike na tvrđavi u Kninu.
Predsjednik će uručiti odluke o odlikovanju Veleredom kralja Petra Krešimira IV s lentom i Danicom umirovljenim generalima HV-a za izniman doprinos u stvaranju ratne strategije i vojne doktrine, zasluge u izgradnji Oružanih snaga te za osobite uspjehe u vođenju i zapovijedanju postrojbama Oružanih snaga te odluke o odlikovanju Redom Nikole Šubića Zrinskog gardijskim brigadama HVO-a i Specijalnoj policiji MUP-a za iskazano junaštvo njihovih pripadnika u Domovinskom ratu.
Ove godine nešto drugačije obilježavanje Oluje, govor će držati i Gotovina
Zbog epidemije koronavirusa, pa posljedično i epidemioloških mjera, ove će godine obilježavanje Oluje biti nešto drugačije. No, ove godine će na obilježavanju prvi put sudjelovati i predstavnik Srba, potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a, Boris Milošević. Mnogi su to prepoznali i pohvalili kao hvalevrijedan korak prema naprijed, koji je Hrvatskoj nužan 30 godina nakon rata.
U Hrvatskoj su odjeknule i dvije geste – ona SDSS-ovih Borisa Miloševića i Anje Šimprage koji su podijelili svoje priče gubitka bliskih osoba u ratu i izbjeglištva. Mnogi hvalevrijednim smatraju činjenicu da se u hrvatskom javnom prostoru mogu čuti i priče srpskih civila.
#related-news_0
“Civilizacijsku gestu” će potom pokazati i ministar branitelja Tomo Medved koji će u otići u Grubore, mjesto stradanja srpskih civila.
Govor će u Kninu održati i general Ante Gotovina, čija je promjena plana generala dan uoči Oluje, da se preko Dinare izravno napadne Knin, bila je ključna za probijanje srpskih obrambenih linija, ali je utjecala i na odluku o masovnoj evakuaciji srpskog stanovništva s juga Krajine. I njegov odvjetnik kaže kako se mora odati počast srpskim žrtvama: “Smatram da hrvatsko vodstvo isto tako mora odati počast žrtvama tih incidenata koji su se dogodili poslije Oluje i izraziti suosjećanje sa žrtvama sa srpske strane. To je civilizacijski čin”, govori Mišetić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
