Vladimir Trkulja, profesor farmakolofije sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta, objasnio je zašto je PCR test "ne baš savršen", ali i kako ga se zbog toga koristi, kao i to kolika je smrtnost od covida.
Prvo je objasnio kako funkcionira novi koronavirus i zašto je tako neugodan:
VEZANE VIJESTI
“To je jedan iz hrpe respiratornih virusa koji, nažalost, ima to neko svojstvo da nerijetko, osim što zahvati gornje dišne puteve, zahvati i donje. Kod nekih ljudi, nažalost poprilično često, pokrene buran imunološki odgovor, i urođene i stečene imunosti, i onda nastane znatna šteta na plućima. Počinju otkazivati pluća, onemogućuje se izmjena plinova, a u najgoroj varijanti nastane ona famozna citokinska oluja; to je 30 ili 50 kojekakvih molekula koje rade čudesa, stvori se edem tekućina između zraka u alveolama, onemogući se izmjena plinova. U najtežem obliku funkcija pluća potpuno otkaže.”
“Neki se ljudi teško razbole, neki srećom lakše. Ali, najbolje je reći da je virus vrlo nezgodan”, dodao je.
Dalje je objasnio statistiku smrtnosti od covida-19.
#related-news_0
“Trenutačno je u Hrvatskoj bilo oko 22.000 pozitivnih na PCR test, preminulo je oko 320 ljudi. To je nekih 1,57 ili 1,58 posto… Pogrešno je fokusirati se samo na broj umrlih, puno više ljudi je bilo jako teško bolesno. Nakon što su preživjeli, mjesecima nakon toga se oporavljaju. Stvar je u tome da se radi o nečemu što se može u velikoj mjeri prevenirati banalnim stvarima; maskama, higijenom i distancom”, kazao je.
Rekao je da “ne može razumjeti tvrdnje čemu se zabrinjavati kad svake godine u Hrvatskoj od raka umre toliko i toliko ljudi”:
“To nisu usporedive stvari. Ovdje imate nešto što, kad nekoga drmne, njega za tri, četiri tjedna više nema. Treba gledati cjelokupni teret za zdravstvo i za pojedinca, a imamo limitirana oruđa.”
Trkulja se dalje osvrnuo na povremene rasprave o PCR testovima, na kojima Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira da je netko bolestan.
“Koliko je to diskutabilno? Nemamo bolje!… Mali postotak s pozitivnim testom, ne znamo koliko točno, zapravo nije inficiran, kao što je mali broj onih s negativnim testom ipak inficiran”, rekao je i pojasnio da se upravo zato rezultati PCR testa kombiniraju s drugim stvarima i karantenom:
#related-news_0
“Sve to skupa se tumači uz epidemiološku anamnezu i kliničke znakove… Laboratorijski test koji je 100 posto siguran za HIV infekciju, trebala su im desetljeća za razviti ga. Ovi su jako dobri, ali nisu idealni. Mi smo ovdje u roku od dva, tri mjeseca dobili dobra oruđa, nisu idealna, samo ih treba pametno koristiti.”
Kako funkcionira PCR testiranje, još je detaljnije pojasnio:
“On detektira odsječke nukleinske kiseline za koje puzdano znamo da kodiraju dva ili tri proteinića, kako koji test, za koje znamo da su za njega (virus) tipična. Taj se signal pojača, javi se signal u PCR-u i onda se javi signal ‘pozitivan’.”
Objasnio je dalje i kako je moguće da sporadično, vrlo malom broju ljudi, test bude pozitivan, iako nisu bolesni:
“Može se dogoditi da netko primi malu količinu virusa, da mu organizam svlada infekciju, pa da mali komadići RNK (virusa) ostanu i da test signalizira pozitivno, a čovjek zapravo nije zaražen, ne može nikoga zaraziti i zapravo nije bolestan… Ali mi ne možemo sa siguršću znati tko.”
#related-news_0
Na kraju je rekao da je vrlo optimističan u vezi razvoja cjepiva, zato što, objasnio je, dugi niz godina postoje tehnologije po kojima se cjepiva rade relativno brzo i relativno sigurno, sve uz propisane procedure:
“Sad se samo radi o drugom virusu. Razvoj toga može biti puno jednostavniji nego kad krećemo iznova. Većina koristi tehnologiju koju znamo 15 ili 20 godina. U Oxfordu ekipa već 25 godina radi na razvijanju cijele platforme generalno za cjepiva. Mene stvarno ne bi iznenadilo da do kraja godine netko dođe i kaže da ima cjepivo koje je prošle sve faze, koje je kontrolirano na 23.000 cijepljenih i na 20.000 kontrola placeba, ‘pratimo ih već tri ili četiri mjeseca, čini se da štiti, nemamo nikakvu relevantnu opasnost’.”
Kao neke od obećavajućih mjesta odakle bi moglo doći cjepivo, profesor Trkulja je naveo Oxford, Njemačku i između šest i osam velikih proizvođača iz Kine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
