Sedam mjeseci prošlo je otkada je WHO proglasio pandemiju koronavirusa - što danas doista znamo o virusu, je li svijet pretjerao s reakcijom ili oni griješe oni koji podcjenjuju posljedice virusa, sve je to TNT-a komentirao znanstvenik, molekularni biolog Igor Štagljar.
Štagljar kaže kako stanje nije alarmantno, ali je zabrinjavajuće. “Transmisija virusa se širi, to je očito. Do kraja sljedećeg tjedna moglo bi biti i 2000 slučajeva.”
Apelira na odgovornost
Kaže kako je dosta s apelima građanima jer oni očito ne funkcioniraju, stoga je potrebno poduzeti strože mjere.
VEZANE VIJESTI
“Građani RH ne razumiju koliko je epidemiološki tim zajedno s Vladom dobro hendlao ovaj virus na samom početku. Smrtnost je oko 1,6 posto. Kada to uspoređujem s Kanadom, Hrvatska je bolje riješila situaciju. Zbog toga građani imaju osjećaj da je to bezazlena bolest, da je to sve prodavanje magle. A stvarno nije”, rekao je molekularni biolog.
Ne želi širiti paniku, kaže, ali apelira na odgovornost. “Moramo raditi što više od kuće, nositi maske… To nas može držati dalje od virusa.”
Virus nije bezazlen
Virus nije bezopasan, poručuje Štagljar, pa navodi da je u Hrvatskoj smrtnost 1,6 posto, u Kanadi je 5 posto, u Meksiku 10 posto, dok je globalno između 1 i 3 posto.
Struje iz biznis svijeta žele pokazati da situacija nije toliko opasna jer je svima u interesu da se biznis dalje razija, tvrdi znanstvenik i dodaje kako ne smijemo ignorirati znanstvene činjenice koje ukazuju da virus nije bezazlen. “Ljudi koronu uspoređuju s gripom – tu se ne radi o nikakvoj gripi. Od gripe u svijetu umre između 200 i 600 tisuća ljudi bez lockdowna, distance i maski, od covida je dosad u svijetu umrlo 1,1 milijun ljudi uz sve lockdowne”, prokomentirao je.
“Ovo nije bezazleno, treba se paziti.”
Imunitet krda
Za švedski model kaže kako zapravo nije bio tako blagi pristup krizi. “U Švedskoj je do sada svega 8 posto populacije bilo zahvaćeno virusom. Po broju umrlih na milijun stanovnika je u top 10 zemalja u svijetu.”
#related-news_0
Kaže i da nije prošla bolje od drugih skandinavskih zemalja.
“Nisam za taktiku prirodnog prokuživanja virusom. Mišljenja sam da nas jedino cjepivo može spasiti.”
Potom je pojasnio da serološki testovi pokazuju koliko je ljudi u određenoj populaciji došlo u kontakt s virusom, a da bismo dostigli kolektivni imunitet moramo imati procijepljenost 70 posto. “Vrlo smo daleko od imuniteta krda koji bi se dosegnuo s prirodnim prokuživanjem ovog virusa”, rekao je i ponovio kako smatra da je cjepivo jedini način.
Ne slaže se s kolegom Miroslavom Radmanom koji vjeruje da je moguće da se virus sam uništi. Smatra da će nas od pandemije spasiti isključivo cjepivo.
Pandemija onkoloških oboljenja
Rekao je da strahuje od pandemije onkoloških oboljenja. Ističe kako je puno procedura odgođeno i strahuje da ćemo nakon epidemije imati više onkoloških bolesnika kojima će tumor biti dijagnosticiran u trećem ili četvrtom stadiju.
Virus je skoro pa i bezopasan za mlade ljude, kaže Štagljar i poručuje da trebaju biti savjesni, a ne sebični.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
