Saborska oporba žestoko je u petak napala sustav turističkih zajednica i njihovih članarina, tvrdeći da se radi o paralelnom sustavu koji služi za uhljebljivanje i trošenje milijuna kuna na putovanja bez učinka.

To je paralelan sustav u kojem (Ministarstvo) nema kontrolu što se događa, ustvrdila je Dalija Orešković (Centar).

Rekla je to u raspravi o vladinu prijedlogu da se izmijeni Zakon o članarinama u turističkim zajednicama i da od 1. siječnja 2021. članarina u zajednicama, za svih pet skupina obveznika, bude 12 posto manja.

Nakon što je od državne tajnice u Ministarstvu turizma Sandre Herman dobio podatak da imamo 313 turističkih zajednica, Hrvoje Zekanović (HS) izračunao je da u njima radi tisuće zaposlenika. Znam da ih u nekima ima i više od deset, a uz časne izuzetke, mahom su uhljebljeni, uglavnom služe kao glasačka mašinerija i ne rade ništa, ustvrdio je.

Kaže i kako su se „desetci i desetci milijuna“ trošili na putovanja da bi se „tobože privuklo nekoga“, a zapravo se radilo o „bančenju, trošenju, lokanju“. Zekanović ustrajava na pisanom odgovoru o broju zaposlenika i službenih automobila u turističkim zajednicama.

Bivši ministar turizma Gari Capelli (HDZ) tumači mu kako su vlasnici i osnivači turističkih zajednica lokalne samouprave, dakle općine i gradovi, kako to nema veze sa Ministarstvom.

Plaće direktora TZ veće od dužnosničkih

I Orešković zanima koliko godišnje stoji ukupan rad turističkih zajednica ili prosječna plaća njihovih direktora. Višestruko su veće od plaća dužnosnika, a nitko ih ne kontrolira, tvrdi zastupnica kojoj HDZ-ov Josip Borić uzvraća da iznosi neistine oko plaća.

To je laž i neistina, neznanje i bezobrazluk, značilo bi da imaju plaće preko 20 i 30 tisuća, a to nije istina, kaže Borić.

U ‘obranu’ Orešković stao je Miro Bulj (Most) koji je pak Boriću uzvratio da je „jedan od glavnih u Klubu HDZ-u za uljepšavanje stvarnosti“.

Orešković je na to izjavila kako nije „krhka ženica“, kako se i sama zna obraniti. “(Ipak), kad ponovo otvorim odvjetnički ured ponudit ću vam mjesto vježbenika”, rekla je Bulju koji je ustrajao da su članarine u turističkim zajednicama nepotreban parafiskalni namet koji treba ukinuti.

Referirajući se na dvojbe oko smanjena broja turističkih zajednica, Dario Zurovec (Fokus) kaže kako one na Jadranu još i imaju smisla, no da je na kopnu malo sredina gdje funkcioniraju kako treba.

Državna tajnica Herman odgovara kako nije istina da turističke zajednice nikome ne podnose izvješća, jer postoje turistička vijeća. Demantira i tvrdnje o visokim plaćama direktora. To ni približno nije istina, direktori plaće usuglašavaju sa sustavima lokalne, odnosno regionalne uprave, plaće su recimo na razini pročelnika, ističe.

Naglasila je i da su unatrag pet godina, članarine ukupno smanjenje za 32 posto, da je ove godine privatnim iznajmljivačima paušal smanjen za 50 posto, dok su oni koji su odjavili smještaj bili oslobođeni plaćanja.

Vladinim prijedlogom propisuje se smanjenje obveze plaćanja turističke članarine i to smanjenjem stope na temelju koje se članarina obračunava. Stope za obračun članarine su linearno umanjene te će iznos za plaćanje članarine za svih pet skupina obveznika biti 12 posto manji.

Propisuje se i mogućnost da na zahtjev obveznika, Porezna uprava izmijeni visinu mjesečnih predujmova članarine zbog znatnijeg pada poduzetničke aktivnosti u tekućoj, odnosno prethodnoj godini ili zbog pada poduzetničke aktivnosti zbog nastale materijalne štete uzrokovovane višom silom.

U Hrvatskoj je 178 tisuća obveznika plaćanja članarine turističkim zajednicama.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.