Psihoterapeut i sociolog Zdravko Bokulić gostovao je u Newsroomu gdje je govorio o tome kako pandemija koronavirusa utječe na psihološko zdravlje ljudi te kakve traume covid-19 može izazvati kod ljudi.
Kazao je da koronavirus sa sobom nosi i psihološke probleme, ali da se u Hrvatskoj malo govorio o tome.
“U Stožeru nema psihologa, pristup Stožera je epidemiološko-medicinski, ali nema socijalno-znanstvene perspektive.”
VEZANE VIJESTI
“91. godine bila je jedna velika tribina liječnika koju su organizirali kolege iz centra za mentalno zdravlje s Rebra. Doktorica Vidović je rekla da ako se neće nikakva strategija na razini države donijeti da možemo očekivati da će biti jako puno suicida i homicida, da će posljedice u našem društvu biti strašne, što se i događalo i u vrijeme rata i nakon rata”, kazao je Bokulić i dodao da strahuje da bi se takva situacija mogla dogoditi i sada.
Smatra da je potrebno donijeti Nacionalnu strategiju koja bi se adresirala i na psihološko zdravlje u vrijeme pandemije.
“U Hrvatskoj se nakon rata pojavilo jako puno psihoterapeutskih edukacija i imamo vrlo kvalitetne kolege koji rade posvuda u Hrvatskoj u području savjetovanja i psihoterapije. Kadar postoji, ali je to premalo”, smatra Bokulić.
Komentirao je i koje su skupine najviše pogođene u vrijeme pandemije. “Svakako da je obitelj najrizičnija grupa u našem društva”, rekao je.
Potres u Zagrebu
Bokulić je istaknuo i da je potres u Zagrebu bio još jedno snažno traumatsko iskustvo.
#related-news_0
“Padao je snijeg u Zagrebu, puhao je polarni vjetar, već smo znali da ne smijemo biti blizu jedni drugih, bake i djedovi su bili odvojeni od unučadi. To je jako traumatsko iskustvo koje se nastavilo.”
Zbog koronavirusa članovi kućanstva provode više vremena zajedno, što je dodatni problem u nasilnim zajednicama.
“U nekim obiteljima je bilo više trauma, više sukoba, više nasilja prema djeci, prema ženama. S druge strane, biti s nekim u nekoj povezanosti je puno bolje za mentalno zdravlje negoli biti sam.”
Bokulić je kazao kako je teško navesti simptome koji bi ukazali na to da osoba ima nekih psiholoških problema.
“Ako se netko na neko vrijeme povuče u krevet, to ne znači da je to znak kliničke depresije”, dodao je.
Poručio je da ljude treba educirati kako bi znali pravovremeno potražiti pomoć.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
