Hrvatska je zajedno sa Slovenijom i Poljskom zauzela 11. mjesto u istraživanju koje se odnosilo na izravno i neizravno javno financiranje kampanja, ograničenja donacija i rashoda, izvještavanje i objavljivanje, reguliranje sudjelovanja treće strane te nadzor i provedbu propisa. Zanimljivo, Srbija je jedno mjesto ispred Hrvatske.
Istraživanje je pod nazivom “Novac, politika, transparentnost” u 54 zemlje provela nevladina organizacija Global Integrity.
Hrvatska je osvojila 62 od ukupno 100 bodova, a u ukupnom poretku najbolja je bila Gruzija sa 79, potom Argentina sa 72 te Kostarika sa 71 bodom, dok su na dnu ljestvice Malavi sa pet, Salomonski Otoci s 15 te Sri Lanka sa 16 bodova.
U Hrvatskoj je najbolje ocijenjeno ograničenje donacija i rashoda kampanja, potom izravno i neizravno javno financiranje, izvještavanje i objavljivanje te nadzor i provedba dok je najlošije ocijenjeno nepostojanje bilo kakve regulacije za aktere treće strane. Riječ je, kako je pojasnio jedan od sudionika istraživanja Zorislav Antun Petrović, o angažmanu nepolitičkih dionika u predizbornoj utakmici, kao što su primjerice sindikati ili različite udruge koje svojim oglasima mogu utjecati na javno mnijenje.
Izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić mišljenja je kako je ukupna ocjena dobra te kako Hrvatska brzo napreduje što je, kaže, rezultat unaprijeđenja pravnog okvira financiranja stranaka i kampanja.
“Pravni su okvir unaprijedile organizacije civilnog društva, vlada Jadranke Kosor kao i aktualna vlada”, rekao je Zelić dodajući kako se nada da će i neka buduća vlada raditi na tome da se spriječe mogućnosti za neke nove fimi-medije.
Hrvatska, kaže Petrović, može postići još bolji rezultat uvođenjem mjesečnog izvještavanja i to u računalski pretraživom formatu, reguliranjem sudjelovanja treće strane u izbornim kampanjama te povećanjem neovisnosti Državnog izbornog povjerenstva (DIP). “Članovi DIP-a biraju se na način koji otvara prostor za pregovaranje među strankama”, mišljenja je Petrović.
U rezultatima istraživanja navodi se i kako predaju financijskih izvještaja s bar osnovnim podacima o donacijama i rashodima na godišnjoj razini zahtijevaju propisi 83 posto analiziranih zemalja. U praksi se u čak 87 posto zemalja ne registriraju u izvještajima sve donacije. Premda je u većini zemalja predviđena dostupnost svih informacijama svim zainteresiranima u samo 3,7 posto (dvije zemlje) dostupni su podaci čitljivi računalom, a u manje od četvrtine zemalja su podaci dostupni u standardnom, usporedivom formatu.
Treća strana u istraživanju je definirana kao pravna ili fizička osoba koja ne sudjeluje u izborima ali ulaže vlastita ili prikupljena sredstva u aktivnosti izravno povezane s kampanjom. U svega 11 posto zemalja su aktivnosti treće strane regulirane.