Ivan Andročec, direktor Sektora za strategiju i razvoj HEP-a, bio je gost Novog dana.

HEP je s 18 gradova i općina potpisao ugovore za solare, Andročec kaže kako je riječ o projektu koji je počeo još 2019. i 2020. te da je sada potpisan ugovor sa 7 općina i gradova, a u prvom krugu s njih 11. “Sada smo obuhvatili 18 MW snage i to je potrošnja snage za otprilike 25000 kućanstava. One se spajaju na sustav, vrlo su važne u gospodarskom smislu, to je izravni prihod općine ili grada, a tu su još u komunalne naknade…”, objašnjava. On kaže kako izgradnju tih elektrana financira HEP iz svojih izvora. “Postoje, za građane i firme, i drugi izvori financiranja, iz EU fondova, iz Fonda za energetsku učinkovitost. Financije nisu problem”, govori. Prema njegovim riječima, u roku od dvije godine se može dobiti građenavinska dozvola, a u roku od 4 godine takva elektrana može biti u mrežu.

“Dekarbonizacija i obnovljivi scenarij je izabrani put HEP-a. To smo definirali strategijom i sad već vidimo prve rezultate. Ono što nam je baza su naše hidroelektrane. Tu je u NE Krško koja doprinosi dekarboniziranom miksu. HEP je 70 – 80 posto proizvodnje električne energije bez CO2”, govori.

Cijene

Na pitanje o cijenama kaže da prelazak na obnovljive izvore dugoročno znači jeftiniju energiju za kućanstva. “Dugoročno bi svakako to trebalo biti na korist svim građanima. To je resurs koji kontroliramo i ne bismo toliko ovisili o fosilnim gorivima i to je cilj EU-a, da do 2050. dekarboniziramo cijeli sektor proizvodnje energije”, kaže.

Andročec kaže i da, ako je normalna hidrološka godina, HEP proizvode do 12 kWh energije, a još nešto manje od toga je uvoz. “Uvozimo manje nego što proizvedemo,  nije nam problem dobaviti električnu energiju”, kaže.

“Prošlo ljeto su bile povijesno najniže cijene plina, sad su najveće. One će u budućem razdoblju sigurno padati, nema panike. Do 1.4. nema promjene cijena plina, a onda ćemo vidjeti, očekujemo da će se to stabilizirati”, govori.

Na pitanje što je s cijenama elektirčne energije kaže: “Do kraja godine je stabilna jer je dobavljena potrebna energije i tu nema straha od nekih poremećaja. Očekujemo dotok u naše akumulacije u zimskom periodu. Ovisno o količini dotoka ćemo vidjeti trendove u sljedćem razdoblju. Pratimo sve cijene, možemo reagirati u svakom trenutku”, kaže.

Što se tiče proizvodnje u NE Krško, kaže da se u njoj proizvodi oko 15 posto energije, što je hrvatski dio. “Životni vijek NE Krško je do 2043. godine i sad je u pitanju produženje toga. Dugoročno gledamo, kao i Slovenija, je NE Krško 2 za koji su početne pripreme tek počele. Razmislit ćemo hoćemo li ulaziti u takav projekt, a ovisi i o drugoj strani, to će biti stvar zajedničkih pregovora”, objašnjava.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.