Ured za sprječavanje pranja novca, koji je prikupio prve informacije o izvlačenju novca iz Ine, financijsko-obavještajno je tijelo koje radi u okviru Ministarstva financija, a kolokvijalno ga zovu "financijska SOA", piše u srijedu Jutarnji list.
Zaposlenici Ureda i načini na koji rade prilično su skriveni od očiju javnosti. Ured radi u sklopu Ministarstva financija, ali je, kako se ističe u njegovim izvješćima koja godišnje podnosi Vladi, operativno neovisan i autonoman u svome radu. Postupke vode tajno, a prikupljene podatke dijele isključivo s policijom, tužiteljstvom, Uskokom ili srodnim uredima u drugim državama s kojima u konkretnom slučaju surađuju.
VEZANE VIJESTI
Po Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, banka je obavezna Uredu prijaviti svaku gotovinsku uplatu i isplatu veću od 200.000 kuna koja se odvija preko njezinih računa. Banka je dužna prijaviti i manje transakcije koje joj se učini sumnjivima – recimo kad njezin dugogodišnji klijent čiji mjesečni prihodi godinama ne prelaze 10.000 kuna odjednom preko računa banke kupi skupi Lamborghini… Banka je također obavezna obavijestiti o svakoj transakciji većoj od 105.000 kuna ako je preko njezinih računa provodi osoba koja nije njezin trajni klijent.
Uz banke, podatke o sumnjivim transakcijama Uredu su obavezni prijavljivati i javni bilježnici, Porezna uprava, porezni savjetnici, odvjetnici…
Ured za sprječavanje pranja novca raspolaže dvjema moćnim ovlastima – jedna je praćenje svih financijskih transakcija klijenta neke banke nakon što od banke dobije dojavu o sumnjivom prometu na njegovu računu. Druga je privremena, petodnevna blokada sumnjivih transakcija, kao što je, primjerice, pokušaj prebacivanja sumnjivog novca na račune u inozemstvu. Da bi blokada bila trajna, mora je potvrditi sud.
Ured je osnovan 1997. nakon donošenja Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. Donošenje toga zakona i osnutak Ureda bili su jedan od uvjeta za prijem Hrvatske u Vijeće Europe. Prije četiri godine, 2018., zakon je osuvremenjen i usklađen s direktivama EU-a.
Kuriozitet je da je na čelu Ureda pune 23 godine, od njegova osnutka, sve do 2020. bio isti čovjek – pravnik Ivica Maros, koji je na toj poziciji preživio više smjena vlasti. Na mjestu predstojnika Ureda naslijedio ga je Ante Biloš.
Kao i DORH-u i USKOK-u, i Uredu za sprječavanje pranja novca manjka visokoobrazovanih kadrova – financijaša i pravnika voljnih raditi u državnom sektoru. Po zadnjem dostupnom godišnjem izvješću, na kraju 2020. od 37 sistematizacijom predviđenih radnih mjesta Ured je zapošljavao svega 20 ljudi, od kojih 17 s visokom stručnom spremom i troje sa srednjom školom, piše novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare