Nezavisni saborski zastupnik iz kluba Mosta Nino Raspudić objasnio je što misli o nizu pitanja vezanih za poslijeratnu obnovu Banije, kao i za onu koja slijedi nakon katastrofalnog potresa.
Za prijedlog izmjena Zakona o obnovi koji se izvorno odnosio samo na Zagreb s okolicom nakon potresa Raspudić je rekao da će morati vidjeti i proanalizirati prijedlog u cjelini, odnosno savjetovati se sa stručnjacima iz prava i građevine. Određeno mišljenje ipak već ima:
VEZANE VIJESTI
“Pravno to izgleda šlampavo, ova vrsta nadoštukavanja zakona. Donosi se jedan zakon za Zagreb, gdje se daje samo konstrukcijska obnova, koja u prosjeku čini samo jednu petinu cijene ukupne obnove, pa nije ni čudo što je ovako malo ljudi podnijelo zahtjev za obnovom.”
Raspudić, kaže, smatra da je riječ o dvijema potpuno različitim stvarima, kad se govori o obnovi nakon udara potresa u Baniji s jedne i u Zagrebu s okolicom s druge strane:
“U drugom slučaju, u slučaju obnove Banovine, država će pokriti ukupne troškove ljudima kojima će obnoviti kuće. To su dvije potpuno različite stvari i dvije potpuno različite ekonomske i demografske stvarnosti.
“Tamo je takvo stanje, da i nije bilo tog katastrofalnog potresa, u sljedećih 10 godina gotovo u potpunosti bi se to područje ispraznilo od mladih, vitalnih ljudi”, kazao je i dodao u vezi obnove Banije nakon potresa:
“Možda bi bilo primjerenije da se donese kompletan zakon.”
“Po meni je trebalo raditi razliku između objekata u centru Zagreba i recimo nekog u Čučerju ili okolice Zagreba”, kazao je.
Objasnio je to, između ostalog, primjerom po kojem se u centru Zagreba čak i ruševni objekt može prodati po cijeni po kojoj se negdje dalje od centra može kupiti sasvim nov stan, dok primjerice u Glini, rekao je, dovršeni objekt nema tržišnu vrijednost niti koliko se u njega uložilo.
VEZANE VIJESTI
Raspudić se ne slaže sa stavom o nastupanju zastare za kriminal u obnovu nakon Domovinskog rata, misleći u slučaju štete na tim objektima i žrtava nakon potresa:
“Mislim da ovdje nema zastare. Zastara se računa od trenutka kad nastupa posljedica, a posljedica je bila sada, prije par tjedana. Istražno saborsko povjerenstvo, gdje smo se složili s ostatkom oporbe i tražimo ga, nije nikakav lov na vještice, nije nikakvo političko suđenje, nije nikakvo ocrnjivanje poslijeratne obnove.”
Voditelj je primijetio da je HDZ zabrinut da se takvo istražno saborsko povjerenstvo ne bi pretvorilo u “kriminaliziranje ostavštine Franje Tuđmana”.
“Bijedno je da oni istragu nečijeg kokošarenja sada skrivaju iza ugleda Franje Tuđmana”, uzvratio je na to Raspudić, “Franjo Tuđman nije kokošario. Mi želimo utvrditi tko jest kokošario. Upravo zato da se opere imidž kompletne poslijeratne obnove nužno je utvrditi tko je kriv.”
Objasnio je da je nužno utvrditi tko je kriv za kriminal u obnovi i zbog uspostave povjerenja u institucije Republike Hrvatske, i to zbog posebnog razloga:
“Ako nam je cilj zadržati što više ljudi na Banovini, oni (ljudi koji bi tamo trebali ostati) moraju imati povjerenje da će te kuće, u kojima spavaju i njihova djeca, biti u stanju izdržati potres.”
Rekao je i to da bi državne vlasti čim više toga što se koristi i u pomoći stradalima i u obnovi moralo nabavljati iz lokalnih tvrtki. Kao primjere naveo je drvnu industriju, lokalne kuhare i ugostitelje, jer “nema potreba da Pleter kuha ono što mogu kuhati tamošnji ugostitelji i kuhari”, te da se to odnosi na svaku drugu ekonomsku djelatnost.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare