O zajedničkom planu djelovanja bošnjačke zajednice na području RH, potrebi izrade akcijskog plana te informiranju pripadnika bošnjačke nacionalne manjine o važnosti nacionalnog izjašnjavanja bilo je riječi u subotu na konferenciji "Bošnjaci u popisu stanovništva 2021."

Predsjednik Vijeća bošnjačke manjine Grada Zagreba Armin Hodžić istaknuo je kako će ovogodišnji popis stanovništva biti specifičan, jer će se po prvi puta provoditi jednim dijelom on line, a s druge strane na potresom pogođenim područjima Sisačko-moslavačke županije na kojima živi velik broj Bošnjaka.

“Popis stanovništva je bitan s obzirom da imamo problem jer se jedan dio Bošnjaka izjašnjavanju kao Muslimani i prema tome ne spadaju u preambulu Ustava koji ih ne poznaje kako nacionalnu manjinu i samim time nemaju mogućnost konzumirati sva ona prava koja pripadaju pripadnicima nacionalnih manjina”, upozorio je Hodžić.

Dodao je kako je primjetan porast broja Bošnjaka, jer se prema popisu iz 2001. otprilike polovina Bošnjaka izjašnjavalo kao Bošnjaci, a  druga polovina kao Muslimani. Na popisu stanovništva iz 2011., 31.500 se osoba izjasnila kako Bošnjaci, a tek oko 10-tak tisuća kao Muslimani. “Nadamo se da će se taj trend nastaviti i želimo ljudima omogućiti što lakše izjašnavanje. Stalno ukazujemo na problem nepovezanost popisa stanovnika prema kojem je u Hrvatskoj 2011. živjelo 31.500 Bošnjaka i popisa birača prema kojem je na posljednjim parlamentarnim izborima bilo tek 13.000 Bošnjaka. Prema tome, više od polovine ljudi nedostaje popisu birača”, upozorio je Hodžić.

Kulašin: Pripadnici manjina trebaju zauzeti zajednički stav o popisu

Predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u Splitsko-dalmatinskoj županiji Kadro Kulašin smatra kako pripadnici nacionalnih manjina trebaju zauzeti zajednički stav o popisu stanovništva, odnosno da ohrabruju sunarodnjake da se izjasne što su po nacionalnosti.

“To je vrlo važno radi ostvarivanja svih budućih prava koja su definirana Ustavom i Zakonom o pravima nacionalnih manjina, a tiču se egzistencije, obrazovanja  i života općenito”, istaknuo je Kulašin.

Napomenuo je kako u određenim gradovima, općinama ili županijama imaju veći broj pripadnika bošnjačke nacionalne manjine i s obzirom na veći udio u broju stanovnika očekuju njihovo zapošljavanje u tijelima lokalne samouprave i državnoj upravi, ministarstvima unutarnjih poslova, obrane i itd.

Predstavnik bošnjačke nacionalne manjine iz Osječko-baranjske županije Džemal Bratić rekao je da bi država popisom stanovništva trebala utvrditi aktualno stanje, naglasivši kako je bošnjačka nacionalna manjina druga po brojnosti u RH te žele da popis realno to prikaže.

Napomenuo je i kako je prema posljednjem popisu stanovništva u Osječko-baranskoj županiji živjelo 480 Bošnjaka. Ustvrdio je kako su Bošnjaci koji su u bivšoj državi bili jednakopravni, u novoj postali manjina, no unatoč tome oni se ponose svojim doprinosom u stvaranju hrvatske države i društva. “Bošnjaci ne bi trebali uzimati veća prava nego neke druge nacionalne manjine, ali u svakom slučaju trebaju dobiti svoje mjesto i ulogu u novonastaloj državi Republici Hrvatskoj s obzirom u doprinos u njezinu stvaranju sa drugim nacionalnim manjinama i relevantnim političkim faktorima, smatra Bratić.

Konferenciju je organiziralo Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba.