Brodovi pod hrvatskom zastavom trenutačno se, zajedno s još 17 državnih zastava svijeta, nalaze na tzv. sivoj listi Pariškog memoranduma (PMOU) kojim je uređen nadzor brodova u europskim lukama i određena mjerila za inspekcijski nadzor brodova pod zastavama zemalja potpisnica memoranduma.
Pariški memorandum osnovan je 1982., kada ga je potpisalo 14 država članica Europske unije, a od tada su mu pristupile brojne obalne države Europe te Kanada i Rusija. Pariški memorandum danas broji 28 država članica koje sudjeluju i pokrivaju vode europskih obalnih država i sjevernoatlantskog bazena od Sjeverne Amerike do Europe. Hrvatska je punopravna članica od 1. siječnja 1997., piše Morski.hr.
Svake godine u Godišnjem izvješću Pariškog memoranduma o razumijevanju, objavljuju se državne zastave koje su na “bijelom”, “sivom” i “crnom popisu”, odnosno od kvalitetnih zastava do zastava s lošim performansama koje se smatraju visokim ili vrlo visokim pomorskim rizikom. Na kojoj je neka zastava listi, ovisi o ukupnom broju inspekcija i zadržavanja tijekom trogodišnjeg tekućeg razdoblja za zastave s najmanje 30 inspekcijskih pregleda u tom razdoblju.
Prema popisu kojeg je objavila međunarodna organizacija Paris MoU, Hrvatska je tako ušla u društvo zemalja poput Saudijske Arabije, Koreje, Indije, Ukrajine, Paname…
Prema dobro upućenim izvorima, razlog zašto se Hrvatska srozala na sivu listu leži u statistici, jer se flota brodova pod hrvatskom zastavom, od stvaranja države devedesetih, na ovamo, smanjila za 10-12 puta. Prije tri desetljeća Hrvatska je brojala oko 300 brodova u međunarodnoj plovidbi, a danas ih nema ni 30.
Na kraju priče, što siva lista znači za hrvatske brodove? Odgovor je vrlo jednostavan – više kontrole, više zaustavljanja, više naplaćivanja kazni za nedostatke, piše Morski.hr.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!