Capak je rekao da brojke s COVID-om rastu u čitavom svijetu te da je prošlo već mjesec dana od pojave varijante BA.4 i BA.5 – podvarijanti omikrona koje su još zaraznije od samog omikrona.

“Srećom, nisu maligne, izazivaju relativno blagu bolest, nema puno hospitalizacija, nema puno ljudi na respiratoru. To se proširilo, naravno, i kod nas. Mi smo u drugom tjednu lipnja za koji imamo rezultate sekvencioniranja imali već više od 30 posto BA.4 i BA.5 varijante. Dakle, ona se izuzetno brzo širi. I sada je, u ovom trenutku, već vjerojatno dominantna u Hrvatskoj, iako još nemamo rezultate sekvenciranja. Danas će nam vjerojatno doći rezultati za treći tjedan lipnja pa ćemo više o tome znati”, rekao je Capak.

Iako je bolest uglavnom blaga, upozorio je na oprez.

“Treba se cijepiti, treba se držati onih klasičnih epidemioloških mjera. Tamo gdje je gužva, bilo bi dobro da ljudi nose maske, iako je ova bolest jako zarazna pa se niti maske nisu pokazale dovoljno učinkovitima. One su uvijek djelomično učinkovite, ali u ovom trenutku je ova varijanta toliko zarazna da ni maske ne bi tu puno pomogle u širenju i zbog toga smatramo da u ovome trenutku ne trebamo uvoditi epidemiološke mjere. Ljeto je, više boravimo na otvorenom prostoru”, rekao je Capak.

Rekao je i da je u ovom trenutku vrlo teško reći što će se dalje događati s cijepljenjem, dodajući da će Europska agencija za lijekove za nekoliko dana vjerojatno registrirati Pfizerovo cjepivo koje sadržava varijantu omikron.

“U ovom trenutku znamo da ćemo najesen krenuti s cijepljenjem s novim varijantama”, rekao je Capak.

Post- i long-COVID

Capak je u HTV-ovoj emisiji govorio i o vodiču za post-COVID pod imenom “Povratak zdravlja i snage nakon COVID-19”, čiji je jedan od autora uz Mariju Bubaš, a koja je objavljena i na web-stranici HZJZ-a.

Capak je objasnio da se ubrzo u pandemiji spoznalo da ljudi koji su preboljeli COVID nakon nekoliko mjeseci mogu dobiti simptome koji mogu biti slični COVID-u, ali mogu napasti i bilo koji drugi organski sustav u organizmu, a ne mogu se objasniti nijednom drugom dijagnozom ni uzorkom. Ta bolest nazvana je post-COVID ili long-COVID.

Kod tih ljudi, rekao je, bris u 99 posto slučajeva ne bi bio pozitivan, iako je i to moguće.

“Najčešće nisu pozitivni, dakle, ne može se dijagnosticirati brisom, nego dobrom anamnezom i povezivanjem s bolesti i s težinom bolesti”, rekao je Capak.

Naveo je da je u prvih pet mjeseci ove godine zabilježeno već 25.000 slučajeva. Ljudi se u post-COVID ambulante, kojih ima u većini kliničkih i općih bolnica u Hrvatskoj, javljaju s različitim simptomima. Capak je između ostalog istaknuo probleme s koncentracijom, poput nemogućnosti prisjećanja za određene doživljaje, nazive, imena – takozvani zamagljeni mozak, što je prijevod s engleskog “brain fog”.

“To su problemi s kognicijom, inteligencijom i brzim rješavanjem problema koji se javljaju nakon COVID-a”, dodao je.

Capak je napomenuo da ljudi koji imaju ozbiljne simptome koji im smetaju svakako trebaju otići kod liječnika.