Više od 30 godina trebalo je hrvatskoj državi da donese prvi specijalizirani zakon koji se odnosi na populaciju osoba s invaliditetom i kojima im se jamči pravo na osobnog asistenta. Kako i pod kojim uvjetima u TNT dvoboju raspravljale su saborska zastupnica i bivša ministrica socijale Nada Murganić (HDZ) i saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić (SDP).
Murganić kaže kako se slaže s tim da se zakon dugo čekalo, da su se pojedinci još 90-ih snažno zalagali za to da su asistencijske usluge jedan od najboljih puteva za uključivanje osoba s invaliditetom u zajednicu. “Koliko god to bila nasušna potreba za osobe s invaliditetom, mi ćemo ga donijeti. Neke države, puno država, ga nema, to je jedan od dokaza da taj zakon nije jednostavno donijeti. Koliko god je pristup da bude individualno, da sama osoba bira asistenta i određuje mu što treba raditi, toliko je zakonski teško pogoditi svaku korisničku skupinu. … Zakon je već u e-savjetovanju imao dosta primjedbi, ali mogu reći da je ovo jedan od rijetkih zakona gdje se prihvatilo više od trećine primjedbi i da se tijekom samog predstavljanja zakona u Saboru, ministar Piletić je naglasio da će se prihvatiti još neke preporuke. One se u najvećem dijelu tiču roditelja njegovatelja i u tom pravcu svi želimo ići jer je to najranjivija skupina”, govori Muragnić naglašavajući da žele doći do najkvalitetnijih rješenja. Dodaje i da je komunikacija s udrugama trajna te da smatra kako je to jedini ispravan put.
Vlašić Iljkić pohvalila je to što su u izradu zakona bilo uključeno više skupina na koje se on odnosi, ali zamjera to što se ne govori o onima koji će pravi na asistenta izgubiti. To su oni koji imaju roditelja njegovatelja. “Apsolutno nedovoljno, dovodimo te korisnike u nepovoljniji položaj nego što su bili do sada”, govori ona dodajući da ne vidi logiku u tome da se ne zadrži minimum dosadašnje usluge. “Ako je jedan čovjek zakinut, onda je zakon neuspješan, nije primjenjiv i nije adekvatan”, kaže. Vlašić Iljkić objašnjava i da nisu socijalne usluge jednake u svim područjima i da zakon ne nudi provebene i operativne odredbe, kao ni rokove koje treba ispoštovati. Ona kaže kako očekuje mnogo problema u provedbi ovog zakona.
Na pitanje hoće li 44 sata biti dovoljna, Murganić kaže kako već u prijedlogu stoji da roditelji djece koji imaju status roditelja-njegovatelja. “Ono što je cilj da bude poboljšano, cijelo vrijeme se vodi rasprava da se uvažavaju primjedbe i prijedlozi i mislim da je cilj da budemo svi što više uključivi.. Svima nam je jako važno da ovaj zakon uspije zaživjeti”, govori Murganić. “Jasno da nije jednako imati asistencijsku uslugu u Zagrebu ili negdje gdje su potrebe drugačije. Koliko će naš član, osoba s invaliditetom ne ovisi samo o njegovim sposobnostima i asistentu nego i o njegovoj okolni, svim sadržajima koji će mu omogućiti to uključivanje. Taj individualni pristup na ovolike tisuće građana koji će koristiti asistencijske usluge je itekako bitan. … Zaista me na neki način umirilo da je zajednica pozdravila zakon, oni su se za to godinama borili, ali i što su i dalje prisutni, što upozoravaju što treba. Što se tiče statusa roditelja-njegovatelja, o njima se zaista razgovaralo, pregovaralo, dogovaralo, i još će se”, kaže. Murganić otkriva i da se uvodi pilot-projekt odmora od skrbi. “Uvodimo i povećavamo naknade, bit će regulirana ova naknada kao što je saborska većina obećala, nikako manje od 10 mjeseci. … Želimo naglasiti da se uvode druga prava i povećavaju naknade i nalaze rješenja za nove naknade”, govori. Prijedlog je, otkriva Murganić, povećati satnicu asistencije na 88 sati i povećati i obuhvat, na 2000 korisnika.
SDP-ovka kaže kako su sve te stvari “posljedica pritiska” i podsjeća da su najave ministarstva rezultirale prosvjedom roditelja-njegovatelja. “Nitko ne može garantirati da nijedna osoba neće izgubiti pravo na asistenta. Po novom zakonu će oni morati participirati u plaćanju asistenata, a to je nepovoljniji momnet. Puno obećanja smo se naslušali, upozoravali smo… Ministar Piletić se nedavno hvalio u Saboru da je na prijedlog roditelja-njegovatelja mijenjan zakon u rujnu. Pitamo zašto onda nije uvedeno da se poveća naknada. Ovo je sve rezultat pritiska. Uznemirava se mjesecima osobe s invaliditetom i njihove obitelji. Ako se radilo s njima, ne vidimo kako su opet nezadovoljni”, govori Vlašić Iljkić dodajući da pozdravlja iskorake, ali da svaka dodatna neizvjesnost dodatno šteti zdravlju korisnika. “To su ljudi, stvarne ljudske sudbine i na njih moramo biti posebno osjetljivi”, govori.
“Ne vidim da se oglušilo na ijedan zahtjev. Nijedan zakon nije idealan. Voljela bih da smo u prilici raditi izmjenu i dopunu Zakona, ali mi donosimo nešto što je epohalno, što daje održivost u smislu financiranja, dajemo zakonsko pravo, i to može ići samo prema poboljšanju prava. Način na koji se želi imputirati da se maltretira osobe s invaliditetom, kao odgovorni političari, pogotovo mi iz sustava socijalne skrbi, od toga se trebamo micati. To nisu pritisci, to su dogovori i razgovori”, odgovara Murganić dodajući da su HDZ-ove vlade u kontinuitetu usmjerene na poboljšanje statusa osoba s invaliditetom.
Vlašić Iljkić kaže kako se najprije trabalo analizirati postojeće korisnike i prema njima prioritetno napraviti novi zakon. “To se nije dobro napravilo. Nadam se da će se napraviti do drugog čitanja”, govori navodeći da se pojavljuju paušalne brojke, procjene, a za donošenje zakona treba imati relevantne brojke. Također, navodi kako se treba kaniti projektnih aktivnosti. “Mi ih ponovno uvodimo kao odmor od skrbi, a to nije dobro. Osobe s invaliditetom trebaju kontinuiranu skrb. … Postoje nelogičnosti u provedbi zakona”, upozorava ona.
Odgovarajući na pitanje o izjavama pojedinih zasutpnika, osobito Hrvoja Zekanovića, Murganić kaže kako ne nalazi opravdanje za uvrede u javnom prostoru. “Isprika je svakako potrebna, pa i od kolege Zekanovića, možda može popraviti neke odnose. Ja zaista nemam dojam da sam u svom političkom radu nekog maltretirala. Jesam li bila više ili manje uspješna, o tome se može raspravljati”, kaže pitajući se treba li HDZ možda “odustati i čekati da na vlast dođe netko drugi da sve napravi presavršeno”. “Naravno da provedba svakog zakona ima poteškoća. Važno je reći da se povećava obuhvat”, ponavlja i dodaje da su izmjene do kojih dolazi u procesu dokaz da se razgovara i traži najbolje rješenje. Naravno da svi neće biti zadovoljni, kaže Murganić, ali to ne znači da u nekim budućim izmjenama neće biti uvaženi i drugi prijedlozi. Bivša ministrica kaže i da će prijedlog zakona o naknadama za roditelje čija djeca umru biti u proceduri najkasnije do ljetne saborske stanke.
“Donijeti samo propis bez operativno plana ponovno će dovesti do problema u provedbi, kao što je to bilo sa Zakonom o socijalnoj skrbi”, upozorava Vlašić Iljkić i dodaje kako je važno da naknada za roditelje njegovatelje koji ostanu bez djece bude usvojena što prije.
“Kad slušam kolegicu, voljela bih da smo nakon vladavine Kukuriku koalcije zatekli sve tako dobro, bili bismo svi skupa napredniji…”, govori Murganić dodajući kako za razliku od kritičara koji ulažu napore da obezvrijede ove napore, “mi zaista tražimo način za napredak”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare