Član srpskog izaslanstva, koji je u Kninu rekao da je to "srpski okupirani grad", uopće nije trebao biti u Kninu, nego na Baniji dijeliti pomoć stradalima u potresu, proizlazi iz dokumenta objavljenog u petak.

Izaslanstvo, na čelu s dužnosnikom ministarstva državne uprave i samouprave u kojem je bio Miloš Stojković, trebalo je boraviti u Hrvatskoj od 24. do 26. siječnja radi dostave humanitarne pomoći stradalima u potresu u Sisačko-moslavačkoj županiji, piše u noti srbijanskog veleposlanstva u Zagrebu poslanoj hrvatskim vlastima 23. siječnja.

U izaslanstvu su bila trojica članova te pet novinara i snimatelja.

Knin, u kojem je nastala sporna snimka, nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji i nije bio pogođen potresom.

“Nažalost, taj je posjet bio zloupotrebljen na način da je jedan član objavio video, skandalozan čin koji Hrvatska drži neprihvatljivim i provokativnim”, izjavio je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman na konferenciji za novinare.

PROČITAJTE JOŠ

Hrvatska traži ispriku Beograda zbog nazivanja Knina “srpskim okupiranim gradom”

Vijesti

28. sij 2021 6

Vijesti

28. sij 2021 6

Prosvjednu notu zbog toga incidenta izravno je srpskom ministarstvu vanjskih poslova prenio hrvatski veleposlanik u Beogradu Hidajet Bišćević.

“Po navodima našeg veleposlanika, ministarstvo Srbije se ogradilo, tako su mu usmeno rekli, od neprimjerenih i štetnih izjava iz te video objave”, rekao je Grlić Radman. No, budući da smo mi službenim putem izrazili prosvjed, notom, očekujemo isto tako pojašnjenje, adekvatnu reakciju, ispriku službenim putem od strane srpske vlade”.

Šef hrvatske diplomacije je rekao da policija istražuje incident i nije isključio mogućnost da bi se, kada se utvrde sve činjenice, Miloša Stojkovića moglo proglasiti nepoželjnom osobom u Hrvatskoj.

Na snimci koja traje više od četiri minute, Stojković u javljanju uživo s kninske tvrđave na Facebooku govori o Kninu kao o “okupiranom srpskom gradu”, priča o povratku “Republike Srpske Krajine” i uklanjanju hrvatske zastave s tvrđave. Nakon što je snimka postala viralna, demantirao je da s njome ima ikakve veze.

Grlić-Radman kaže da Hrvatska nema saznanja da on to nije učinio, no “da se u svakom slučaju radi o članu srpskog izaslanstva”. “Teolog koji je došao s humanitarnim ciljem taj je cilj zloupotrijebio i narušio vrlo osjetljive odnose, što nas vraća u prošlost i uznemiruje javnost”, istaknuo je.

Stojkovićev čin osudio je i kninski gradonačelnik Marko Jelić koji ga je spornoga dana primio. “Zbilja ne mogu vjerovati da sam to vidio, on stoji na kninskoj tvrđavi, snima Knin i govori takve stvari“, kazao je Jelić.

“Mi smo primili čitavu delegaciju, svi su bili uljudni i pristojni cijelo vrijeme boravka u Kninu. A onda se dogodi taj video koji je ispod svake razine, zbilja sam jako razočaran takvim ponašanjem“.

Prema snimci, Stojković je penjući se na kninsku tvrđavu prijatelje pozdravio sa “srpskog okupiranog teritorija”. “Sada smo opet u našoj Krajini, ovo vam je Knin, živjela Srbija odavde”, kaže Stojković.

“Oni slave ovdje Oluju takozvanu, slave pogrom srpskog naroda, a mi smo tu da im pokažemo koliko možemo i da je ovo ipak srpska krajina…”, rekao je i usmjeravajući kameru u vrh tvrđave dodao: “Ono na vrhu je njihova zastava, dat će Bog da jednom vratimo našu, ovo je okupirani srpski Knin.”

Knin je od 1991. do 1995. bio središte tzv. Republike Srpske Krajine, odmetnutog teritorija pod kontrolom lokalnih Srba koji su se pobunili protiv hrvatskih vlasti. Oslobođen je u akciji Oluja 5. kolovoza 1995. koji se u Hrvatskoj slavi kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.