Početak nove nastavne godine pokazuje sve razmjere hrvatske demografske katastrofe. Prvašića je ove godine oko tisuću manje nego lani, ukupno oko 36 tisuća. O tome što nova nastavna godina donosi učenicima, a što profesorima, govorilo se na početku nove sezone emisije U mreži Prvog na HRT-u.

Gostovali su državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja Tomislav Paljak, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Nada Lovrić, predsjednik Udruge hrvatskih javnolinijskih prijevoznika Hrvoje Meštrović i ravnatelj Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog Mario Keča.

VEZANE VIJESTI

Pročelnik objasnio što će učenici raditi u sklopu predmeta Škola i zajednica

Vijesti

05. ruj 2022 0

Vijesti

05. ruj 2022 0

Počela je škola: U klupe se vraća nešto više od 460.000 učenika

Vijesti

05. ruj 2022 0

Vijesti

05. ruj 2022 0

Ravnatelj Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog Mario Keča kaže da su dvije godine bili pod radovima i imali nastavu u drugim školama. “Puno je toga napravljeno, škola je rekonstruirana, nadograđena i napravljena je energetska obnova. Dobili smo novu školsku dvoranu, četiri nove učionice, kompletno je obnovljena škola i mi ćemo nakon svega toga prijeći u jednu smjenu. Stvaraju se bitno kvalitetniji uvjeti za rad i nastavnika i učenika”, rekao je Keča.

Državni tajnik Paljak istaknuo je da glavna svrha nacionalnih ispita nije ocjenjivanje. “Proveli smo pilot na osmim razredima, 80 škola, tri predmeta. Sada se taj proces nastavlja dalje, u listopadu idu petašići, oni će imati svoje prvo nacionalno testiranje iz tri predmeta – Matematika, Hrvatski jezik i Priroda i društvo. U ožujku će svi osmi razredi u RH pisati nacionalne ispite iz osam predmeta – Matematika, Hrvatski jezik, strani jezici, Povijest, Geografija, Kemija, Biologija i Fizika – tako da očekujemo neovisno vanjsko testiranje znanja u osnovnim školama kako bi ti pokazatelji bili jasni, dobro analizirani te da konačno vidimo gdje smo, što smo i kako stojimo”, rekao je Paljak.

Kaže da je to glavna svrha tih nacionalnih testiranja te da nije svrha ocjenjivanje. Savjetuje da se učenici ne opterećuju ocjenama. “Rezultati su vidljivi onima kojih se oni tiču i sigurno je da će biti vrlo znakoviti, ali treba reći da ćemo o eventualnim kriterijima nacionalnog testiranja kao uvjetima za upis u srednju školu još razmišljati kada dobijemo kompletnu analizu”, poručio je Paljak.

Kaže da se očekuje da bi nacionalno testiranje moglo smanjiti poplavu superodlikaša. “To i jest jedan od razloga. Vidimo da je ovo stanje neodrživo, činjenica je da se ono taložilo godinama, nije od prošle godine, neće se rješavati kirurškim rezovima, već svime što provodimo. Vjerujem i da će u budućnosti ta ocjena, oko koje se diže toliko prašine, biti objektivnija i da se neće svoditi samo na procjenu učitelja i nastavnika, iako će i dalje nastavnici biti isključivo oni koji će donositi zaključnu ocjenu”, dodao je Paljak.

Predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Nada Lovrić ističe kako je oduvijek bilo afera i pritisaka roditelja u sustavu, ali sada je to prešlo svaku mjeru. “Odavno je bilo afera i pritisaka roditelja u sustavu, uvijek ih je bilo, ali sada mi se čini da je to prešlo svaku mjeru. Broj superodlikaša naravno da nije realan, naravno da nije moguć, posljedica je to upravo prevelikih očekivanja i roditelja i učenika i zahtjeva sustava kada su u pitanju upisi. Nastavnici sigurno očekuju uvođenje male mature jer ako je velika državna matura uistinu olakšala upise na fakultete, isto bi trebala učiniti i mala matura”, kaže.

Smatra da roditelji uvijek žele najbolje za svoju djecu i to treba respektirati. Ali… “Vršiti takav pritisak i na svoje dijete i na sustav… Neće se stvari tako postaviti. Svojim učenicima i svojoj djeci bi trebali poslati jasnu poruku – daš najbolje što možeš od sebe, ponekad se neće sve poklopiti, ali ponekad i to što se nije dogodilo, a što si ti mislio da sanjaš, otvara nove perspektive”, poručila je Lovrić.

Na pitanje hoće li biti redukcija i mjera štednje u školama državni tajnik Paljak je odgovorio da hoće. “Štednja će biti, naravno da će ih biti i one postoje već i sada, u školama se treba odgovorno ponašati i učiti djecu odgovornom ponašanju prema energentima i to se provodi u školama. Sada će to možda biti i pojačano s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, ali nikakvog smrzavanja neće biti. Obveza države je da omogući djeci siguran boravak u školama i da im bude toplo, to će biti dio paketa vladinih mjera pomoći. Nema govora o online nastavi zbog štednje energenata”, poručio je Paljak.