Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak analizu migracija stanovništva Hrvatske u 2020. iz koje je vidljivo da je saldo migracije bio negativan, ali manje nego u prethodnim godinama ovog desetljeća, naime Hrvatska je tijekom prošle godine ostala bez "samo" 632 ljudi.

U 2020. u Hrvatsku se iz inozemstva doselilo 33.414 osoba, a u inozemstvo odselilo 34.046 osoba. Kako je u 2020. bilo više odseljenih nego doseljenih, riječ je o negativnome migracijskom saldu, odnosno mehaničkom padu broja stanovnika države.

Kada se gledaju podaci DZS-a za ovo desetljeće, odnosno od 2011. do 2020. godine, vidljivo je kako je od 2011. do 2017. rastao broj ljudi koji se odselio iz Hrvatske, a potom je počeo nešto padati.

Tako se 2011. iz Hrvatske odselilo 12.699 osoba, a odseljavanje je svoj vrhunac doseglo 2017. kada su iz Hrvatske otišle čak 47.352 osobe. U godini prije pandemije, 2019., iz Hrvatske je iselilo 40.148 osoba.

S druge strane, broj osoba koji se doseljavaju u Hrvatsku također je rastao tijekom tog perioda. U 2011. u Hrvatsku se doselilo 8534 osoba, a useljavanje je svoj vrhunac doseglo 2019. godine kada se doselilo 37.726 osoba.

Ipak, saldo migracije za 2020. je minus 632, daleko najmanji u cijelom desetljeću. Prije deset godina, odnosno 2011., iznosio je -4165, najveći je bio 2017. -31.799, a u godini prije pandemije bio je -2422.

Velik broj doseljenih u okviru kvota dozvola za zapošljavanje

U 2020. iz inozemstva se doselilo 25,3 posto hrvatskih državljana i 74,7 posto stranaca, a odselilo se 61,4 posto hrvatskih državljana i 38,6 posto stranaca. U ukupnom broju doseljenih i odseljenih znatan je udio stranaca u okviru godišnjih kvota dozvola za zapošljavanje, navodi DZS.

Od ukupnog broja doseljenih osoba u Hrvatsku, 28,2 posto osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine, a od ukupnog broja odseljenih najviše ih se odselilo u Njemačku, njih 34,2 posto.

Njemačka prednjači i kada se gledaju zemlje u koje su se odselili hrvatski državljani te je na daleko najvećem postotku od 54,8 posto, a sljedeća od europskih zemalja je Austrija na 10,9 posto. Iza nje, ispod 10 posto, su još BiH, Srbija, Švicarska, Irska, Italija i Slovenija. Ostale zemlje i nepoznate destinacije su na 11,2 posto.

U Hrvatsku se doselilo više muškaraca, čak 74,6 posto ukupnog broja doseljenih, ali su muškarci i otišli u većem udjelu (64,4 posto), dok je najveći broj odseljenih u inozemstvo bio u dobi od 20 do 39 godina (47,1 posto).

Najveći udio u broju doseljenih u Hrvatsku imali su Grad Zagreb (20 posto) i Istarska županija (11,4 posto). Grad Zagreb je na prvome mjestu i prema ukupnom broju odseljenih iz Hrvatske (17,6 posto), a slijedile su Splitsko-dalmatinska (9,6 posto) i Primorsko-goranska županija (7,7 posto).

Unutar Hrvatske najviše migriraju mladi i žene

U 2020. mjesto stanovanja unutar Hrvatske promijenilo je 64.155 osoba, a najveći broj preseljenog stanovništva bio je u dobi od 20 do 39 godina, čak 47,1 posto. Prema podacima DZS-a, žene su najviše migrirale jer je njihov udio u ukupnom broju preseljenih bio 54,1 posto.

Najviše osoba, 41,2 posto, preselilo se u drugu županiju, između gradova/općina iste županije selilo se 38,7 posto osoba, dok ih se 20,1 posto preselilo u drugo naselje istoga grada/općine.

Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska su županije u kojima su ljudi najviše migrirali između gradova/općina unutar iste županije, dok su najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

Od ukupno 20 županija i Grada Zagreba međužupanijski pozitivan migracijski saldo, odnosno više doseljenih nego odseljenih, imalo je pet županija i Zagreb, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (1315 osoba).

Petnaest županija izgubilo je stanovnike, s tim da je najveći negativan saldo bio u Sisačko-moslavačkoj (-368 osoba) i Brodsko-posavskoj županiji (-362 osobe).

Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2020., odnosno razliku između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo, imao je Zagreb (1623 osobe), dok su najveći negativni saldo imale Vukovarsko-srijemska (-1324 osobe) i Osječko-baranjska županija (-948 osoba).