Europska unija je dovoljno brzo djelovala kako bi suzbila socijalne posljedice krize izazvane pandemijom i za najranjivjije skupine, no jedino trajno rješenje je cijepljenje, ustvrdio je u raspravi s europarlamentarcima povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit.

“EU je pokazala solidarnost, ublažili smo učinke, ali disproporcionalno je s posljedicama pandemije suočena ranjivija skupina. Do 2030. za cilj imamo prije svega smanjiti siromaštvo, a za to Komisija ima već spremne mjere”, ustvrdio je Schmit na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta i istaknuo da su tim mjerama obuhvaćene sve ranjive skupine, a posebno žene na prvoj liniji obrane od covida-19.

No konačno postoji samo jedan izlaz, a to je cijepljenje, poručio je Schmit u raspravi sa zastupnicima o mjerama koje je Komisija poduzela kako bi ublažila negativne socijalne posljedice pandemije covida-19.

“Potrudili smo se da cjepivo bude na raspolaganju svima, ali i tu postoje nejednakosti po pitanju procijepljenosti. Na razini Europske unije ne vlada preveliko zadovoljstvo s brojem cijepljenih pa apeliram na pokretanju i u tom smislu”, rekao je povjerenik u raspravi održanoj u srijedu navečer u Strasbourgu.

Zastupnici su Komisiji uputili pitanja o provedbi postojećih sustava financijske pomoći najugroženijim skupinama, odnosno onima koji su već prije bili slabijeg imovinskog stanja, ženama na prvoj liniji obrane od pandemije, kao i mladima i djeci.

Kad će se i koliko transparentno iznijeti uspjeh dosadašnjih planova oporavka poput programa SURE, kao i koliko je Europa spremna za sve buduće pandemije te što se sve u planu ima provesti kroz godinu ispred nas – 2022. koja je od strane Europske komisije proglašena godinom mladih, pitali su zastupnici.

Povjerenik je glede SURE mehanizma, kojim je 30 milijuna ljudi zadržalo svoja radna mjesta, najavio da će krajem ovog mjeseca Europska komisija podnijeti izvješće o praćenju novca koji je dodijeljen tim programom.

SURE mehanizmom se pruža financijska potpora u obliku zajmova koje EU uz povoljne uvjete odobrava državama članicama za financiranje nacionalnih programa skraćenog radnog vremena i drugih sličnih mjera za očuvanje radnih mjesta i potporu, posebno za samozaposlene osobe, te nekih zdravstvenih mjera.

Izvjestiteljica parlamenta Lucia Duriš Nicholsonova je SURE mehanizam istaknula kao jedan od nosećih programa financijske pomoći, ali se zapitala “kako sada kad je 98% sredstava iz programa podijeljeno pratiti provedbu njegova učinka”.

Njemački eurozastupnik Guido Reil naglasio je da ne treba govoriti samo o posljedicama pandemije kao bolesti, već da treba veliki naglasak staviti na posljedice mjera o kojima su se za suzbijanje pandemije odlučile vlade.

“U prvom redu tu mislim o nuspojavama lockdowna koji je bio bez plana i smisla, njemački zdravstveni sustav recimo nije bio na rubu pa su one svejedno donesene”, rekao je Reil i istaknuo da je najveća pogreška bila zatvaranje vrtića i škola jer su djeca zbog toga danas “nesretna, pretila i nemaju koncentraciju”, a žene su zbog svega podnijele strašan teret jer “mnoge od njih djecu odgajaju same”.

Francuska eurozastupnica Leila Chaibi kritizirala je najavu predsjednice Komisije da će 2022. godina biti godina mladih jer “nakon toga nije spomenula doista konkretne mjere koje će se tim povodom za mlade donijeti”.

Hrvatski eurozastupnik Ivan Vilibor Sinčić osvrnuo se na izglasavanje korištenja zelene digitalne potvrde.

“Kad se izglasavala covid putovnica rečeno je da će to biti pomoćno sredstvo, a ne uvjet za kretanje, međutim postalo je sredstvo ucjene, prisile i segregacije. U Sloveniju više bez zelene potvrde ne možete ući u bolnicu ili trgovački centar”, rekao je Sinčić i dodao da je i maska sredstvo segregacije što je potkrijepio primjerom iz Hrvatske gdje jedan osnovnoškolac ne želi nositi masku i zbog toga ne može u školu, čime mu se krše ustavna prava.

“Samo građanskim otporom ovome možemo stati na kraj”, zaključio je Sinčić.

Europska komisija je krajem kolovoza objavila da je u EU-u potpunosti cijepljeno 70 posto odraslog stanovništva, što je više od 256 milijuna odraslih osoba u EU-u, te da je taj cilj ostvaren prije zacrtanog roka.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je u govoru o stanju Unije u srijedu u Europskom parlamnetu poručila kako je prioritet ubrzati cijepljenje u svijetu i ne dopustiti da ovo postane pandemija necijepljenih.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.