Matija Kroflin makroekonomist Sindikata znanosti i visokog obrazovanja komentirao je rekordnu razinu inflacije, koja je za srpanj u Hrvatskoj iznosila 12,3 posto.
“Nažalost, dodatno loše vijesti za sve nas, iako to smo već proživjeli i to je iza nas jer su podaci za 7. mjesec, nije bilo neočekivano, slična situacija je i u drugim zemljama i, nažalost, vjerojatno ćemo morati pričekati koji mjesec da bismo u Hrvatskoj vidjeli prve naznake usporavanja rasta cijena. To se događa u nekim zemljama i u SAD-u i u zemljama Europske unije, a mi smo trenutno u ciku sezone i nije za očekivati da će cijene početi padati, međutim, krajem godine bi mogle”, rekao je Kroflin.
Teško je, ističe, biti optimističan u ovakvoj situaciji. “Nije riječ samo o tome što će se događati s Rusijom, energentima i sirovinama na globalnoj razini, riječ je o tome što će biti s ekonomskom aktivnošću i hoćemo li možda krajem godine vidjeti naznake ozbiljnijeg usporavanja ekonomske aktivnosti i naznaku stakfluacije, da ekonomija uđe u recesiju, a da cijene nastave rasti. To bi bila najlošija opcija i s time se ekonomisti vrlo teško nose”, rekao je makroekonomist.
VEZANE VIJESTI
Prioritet Vlade sad je pomoći i građanima i poduzećima da prežive ovu situaciju. “Vlada nema instrumente kojima može suzbiti rast cijena, ali ima instrumente kojima može pomoći da što bezbolnije prođe kroz ovaj period, a jedna od njih je pametnim politikama redistribucije pomagati onima kojima je pomoć najpotrebnija”, rekao je Kroflin.
Dodao je i da su plaće bitne te da bi one, da bi ljudi što bezbolnije prošli kroz period povećanja cijena, trebale barem ostati iste, ako već ne mogu biti povećane. “Ako pogledate podatke o kretanju realnih plaća u Hrvatskoj, realna je plaća pala 0,4 posto, ali nije u svim djelatnostima tako. Postoje djelatnosti u Hrvatskoj koje uspijevaju pratiti rast plaće”, rekao je Kroflin, dodavši da se najesen mora pronaći zajednički jezik i bitno povećati plaće u javnom sektoru.
“Ključno je znati kako inflacija koga pogađa, nažalost, u Hrvatskoj su nam podaci vrlo skromni. Vlada bi trebala puno više surađivati s akademskom zajednicom i istraživačima koji mogu dati informaciju koju može koristiti u kreiranju pametnije redistributivne politike. Trebali bi se voditi i ekonomskim cenzusom, inflacija najviše pogađa one s najnižim plaćama i država treba prema njima biti najosjetljivija i kreirati mjere prema njima”, rekao je makroekonomist.
Dodao je da država i u privatnom sektoru trgovine ima mogućnost utjecati na plaće i to putem minimalne plaće, predloživši da treba nastaviti njezin rast, ali na način da se poduzetnicima ne stvori pretjerani teret koji bi mogao dovesti do smanjenja zaposlenosti u tom sektoru.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare