Dežurstvo na Krčkom mostu traje 365 dana u godini, 24 sata dnevno. Za nekoliko osoba posao je upravo čuvanje spoja kopna i našeg najvećeg otoka. Zaštitare koji će 12 mjeseci paziti da sve bude u redu na potezu od kućica na kojima se do lanjskog lipnja plaćala cestarina do "druge strane" upravo traže Hrvatske autoceste (HAC), a "gaža" koja će se platiti 850 tisuća kuna počinje od travnja.

Čak 26.280 sati predviđa se da će odraditi ekipa koji će činiti troje ljudi, koji će svoje dolaske i odlaske s radnog mjesta evidentirati elektronički, kako bi se poslodavac osigurao da se navedeni radni sati zaista i odrađuju, a tvrtka iz koje će zaštitari stići mora osigurati i digitalni nadzor obilaznih ruta zaštitara u ophodnji i to u realnom vremenu. Zašto? Da bi se “potencijalni incidenti” mogli prijaviti isti tren, a o njima stići i slika. Sve što se odradi, HAC-u se mora dostaviti u izvješću do svakog 5. u mjesecu, a Autoceste će “čuvarima” mosta dugog nešto manje od kilometar i pol “osigurati opremljenu radnu prostoriju s grijanjem, strujom, telefonom, sanitarnim čvorom te prostorom za presvlačenje”.

Je li uobičajena praksa da se mostovi štite fizički? Baš i nije, rekli su iz HAC-a za Večernji list.

“Krčki most štićeni je objekt od nacionalne važnosti, koji je potrebno štititi radi sprečavanja protupravnih radnji usmjerenih prema štićenom objektu – objašnjavaju u HAC-u. Kažu nam i da na Krčkome mostu “nisu postavljeni uređaji i oprema tehničke zaštite” pa je “potrebno osigurati fizičku, koja podrazumijeva nazočnost osoba koje obavljaju poslove zaštite i zaštitne aktivnosti”, rekli su. Odnosno, most nema kamere pa se nadzor radi očima.

“Budući da HAC nema vlastitih kapaciteta za obavljanje fizičke zaštite, potrebno ju je osigurati izvana, uz poštivanje propisa”, dodali su iz HAC-a.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.