Najmanje 30 posto općina i gradova ima manji broj stanovnika od optimuma prema analizi ekonomije obujma, pokazuje rad "U potrazi za optimalnom veličinom lokalnih jedinica: procjena ekonomije obujma kod hrvatskih lokalnih jedinica" o kojemu je u petak izvijestila Hrvatska narodna banka (HNB).

Taj rad autora Antonije Buljan, asistentice na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Milana Deskara-Škrbića, savjetnika u HNB-ovoj Direkciji za modeliranje i Sandre Švaljek, zamjenice guvernera, donosi empirijsku procjenu učinkovitosti lokalnih jedinica u Hrvatskoj analizom ekonomije obujma.

Na osnovi procijenjenih koeficijenta regresije u radu je izračunata optimalna veličina lokalnih jedinica, a rezultati upućuju na to da je veličina stanovništva ispod optimalne u 72 posto gradova i 76 posto općina, ako se optimalnom smatra medijalna veličina.

U najkonzervativnijem slučaju, ako se broj stanovnika uspoređuje s nižom granicom intervala pouzdanosti za optimum, ti udjeli padaju na još uvijek relativno visokih 30 posto lokalnih jedinica ispod optimalne veličine.

HNB napominje da te rezultate treba oprezno tumačiti, uvažavajući ograničenja primijenjene metodologije izračuna optimalne veličine lokalnih jedinica.

Ako se pak promatraju rezultati zasnovani na procjeni jednim brojem (engl. point estimate), može se zaključiti kako je optimalna veličina svih lokalnih jedinica u Hrvatskoj 4740 stanovnika, pokazuje analiza.

Međutim, budući da između gradova i općina postoje razlike, u radu je izračun proveden zasebno za gradove i zasebno za općine te taj izračun upućuje na to da je optimalan broj stanovnika u gradovima oko 15.140, a u općinama oko 3.750 stanovnika.

“Ako se te brojke usporede sa stvarnim brojem stanovnika, može se zaključiti da više od 70 posto gradova i općina ima broj stanovnika manji od optimalnog”, kažu u HNB-u.

Autori rada navode da se u ovom slučaju nije dobro oslanjati na jednu brojku, već je bolje uzimati u obzir intervale pouzdanost. Zato je izračunat i interval pouzdanosti, a veličina standardne greške i širina intervala pouzdanosti jasno upućuju na neizvjesnost procjena.

Kada bi se u obzir uzeo najkonzervativniji izračun optimalne veličine lokalnih jedinica određen donjom granicom intervala pouzdanosti, optimalan broj stanovnika u gradovima iznosio bi oko 6.300 stanovnika, a u općinama oko 1.900 stanovnika.

“Usporedba stvarnog broja stanovnika lokalnih jedinica u Hrvatskoj s ovim konzervativnim izračunima i nadalje upućuje na to da je u velikom broju gradova i općina (oko 30 posto) broj stanovnika manji od optimalnog”, zaključuju u HNB-u.

Publikacija je, uz prošireni sažetak na hrvatskom jeziku, dostupna na poveznici: https://www.hnb.hr/-/u-potrazi-za-optimalnom-velicinom-lokalnih-jedinica-procjena-ekonomije-obujma-kod-hrvatskih-lokalnih-jedinica.