Podaci koji nam pristižu govore da su u slučajevima koje smo promatrali u mlađim, zdravim dobnim skupinama koje su mobilne i cijepljene, kliničke slike nešto blaže, no može se prezentirati od asimptomatske infekcije, blage infekcije, ima osoba kojima je potrebna hospitalizacija, a nažalost osobe su i umrle. Važno je da zemlje mogu spriječiti širenje i omikrona i delta varijante, cjepiva nisu umjesto maski, distanciranja, i higijene ruku, to sve zajedno trebamo činiti dosljedno i na ispravan način, ističe predstavnica ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj Iva Pejnović Franović za emisiju "U mreži Prvog" Hrvatskog radija.

Mnoge zemlje ovih dana ruše broj novozaraženih koronavirusom, i to točno godinu dana nakon što je počela kampanja cijepljenja u Europi. Zbog širenja nove omikron varijante virusa pooštravaju se mjere diljem Europe tijekom blagdana, a spominje se i četvrta doza cjepiva. U Hrvatskoj širenje zaraze proteklih dana usporava. Što možemo očekivati nakon blagdana, treba li nas brinuti omikron, postaje li postcovid sindrom sve veći problem?

Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je upozorila na nadolazeću “oluju omikrona”. Za razliku od Hrvatske mnoge europske zemlje postrožile su mjere, otkazuju se tisuće zrakoplovnih letova, otkazuju se novogodišnje svečanosti, blagdanski sajmovi.

“Europska regija suočava se s još jednom vrlo izazovnom zimom i povećanim brojem osoba koje su zaražene i s povećanim intenzivnim prijenosom koji sve više opterećuju zdravstveni sustav u mnogim zemljama. Nekoliko je mogućih razloga tome, prisutna je još uvijek dominantna, vrlo zarazna delta varijanta, postoji još uvijek veliki broj ljudi koji nije cijepljen i koji su podložni ovom virusu, u zimskim mjesecima pogotovo u ovo blagdansko doba okupljamo se više u zatvorenim prostorima, a one mjere koje nam mogu pomoći u suzbijanju širenja ovog virusa, nošenje maske i održavanje distance, još su uvijek neujednačene”, ističe predstavnica ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj Iva Pejnović Franović.

“Omikron se širi, i to brzo, i sada počinjemo uočavati tu jednu dosljednu sliku brzog povećanja prijenosa. On postaje dominantan, u nekim zemljama je već postao, i zaista možemo pretpostaviti da bi on mogao preuzeti dominaciju, ali još uvijek ne znamo to sa sigurnošću. Ono što očekujemo je daljnji porast broja slučajeva omikron varijante koji će se sve više širiti, no nije jasno hoće li i u kojoj mjeri nadmašiti deltu. Varijante su nešto što spada u evoluciju virusa, virus će to i dalje činiti ukoliko mu mi dozvolimo neometano daljnje širenje”, upozorava Pejnović Franović.

“Podaci koji nam pristižu govore da su u slučajevima koje smo promatrali u mlađim, zdravim dobnim skupinama koje su mobilne i cijepljene, kliničke slike nešto blaže, no on se može prezentirati od asimptomatske infekcije, blage infekcije, ima osoba kojima je potrebna hospitalizacija, a nažalost osobe su i umrle, prema tome nevezano koja je varijanta tu, sve one mjere koje postoje su još uvijek valjane bez obzira o kojoj varijanti govorimo. Važno je da zemlje mogu spriječiti širenje i omikrona i delta varijante, cjepiva nisu umjesto maski, distanciranja, i higijene ruku, to sve zajedno trebamo činiti dosljedno i na ispravan način”, dodaje Iva Pejnović Franović.

“Znamo da se radi o virusu koji je zarazniji, virusu kod kojega su inkubacijska vremena kraća. Što se tiče dijagnostičkoga dijela, naviknuti smo da kod osoba s prijašnjim varijantama da pozitivitet antigenskog testa prestaje četvrti dan od početka simptoma, kod omikrona to traje dulje. Virus kao virus ima više šanse da se proširi, da se događaju “superspreader events“, slučajevi kod kojih jedna osoba može zaraziti jako puno osoba”, naglašava epidemiolog zaraznih bolesti i mikrobiolog Sveučilišne bolnice u Bonnu Marijo Parčina.

“Već od prošle godine u srpnju smo mi počeli voditi brigu o pacijentima koji su preboljeli covid, a i najčešće onima koji su ga preboljeli kod kuće, koji su se izliječili, ali su im ostale posljedice. Uglavnom zbrinjavamo pacijente koji su preboljeli upalu pluća, koji su imali dugotrajnu pneumoniju koja je izazivala izražene simptome koje so mi liječili i na kraju rehabilitirali obzirom da su nekima ostale dulje posljedice na plućne funkcije, pa smo ih morali zbrinuti u našoj plućnoj rehabilitaciji”, objašnjava ravnateljica Poliklinike za bolesti dišnih sustava Alma Rožman za HRT.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.