Informatičari pisali ministru obrazovanja: “Jedini u Europi to radimo”

Vijesti 27. ožu 202315:27 0 komentara
Damir Spehar/PIXSELL / Ilustracija

Udruge koje se bave informatikom i srodnim STEM područjima poslale su pismo ministru obrazovanja Radovanu Fuchsu, a vezano uz najavljenu cjelodnevnu školu i smanjivanje satnice Informatike.

Iz udruga tvrde kako smatraju neprihvatljivim da u 21. stoljeću, stoljeću digitalnih informacija, naprednih tehnologija i umjetne inteligencije, jedini u Europi smanjujemo satnicu nastavnog predmeta Informatike u osnovnoj školi.

tvrde kako je posebno zabrinjavajuće što se sve to događa uz izgovor povećanja obvezne satnice. Dodaju kako su spremni sudjelovati u rješavanju nastalog problema svojim znanjem i iskustvom.

Njihovo pismo ministru prenosimo u cijelosti:

“Obraćamo vam se povodom najave eksperimentalnog programa Cjelodnevne škole kojeg je ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs predstavio javnosti 22. ožujka 2023. godine.

Kao udruge koje se bave STEM edukacijom mladih, a posebno informatikom, zaprepašteni smo, šokirani i razočarani najavom smanjenja broja sati informatike u osnovnim školama. Potpuno je neshvatljivo i neprihvatljivo da u 2023. godini, umjesto nužnog povećanja, dobivamo smanjenje satnice, i to jedino informatike, predmeta koji je jedan od najbitnijih i za sadašnje obrazovanje i život djece, a pogotovo za njihovo buduće školovanje i zapošljavanje.

Istovremeno, uvode se novi predmeti i povećava satnica, bez da se drugi smanje i moderniziraju. Ta namjera dolazi nakon što se već godinama upozorava da je informatika u srednjim školama i dalje iznimno zapostavljena, sluša se obavezno u samo jednom ili dva razreda, a u ostalima eventualno postoji kao izborni predmet. I to u godinama kada ih pripremamo za fakultete i tržište.

Umjesto da pogotovo informatici u srednjim školama pojačamo satnicu, uvedemo je u sve godine svih usmjerenja, mi smo suočeni s daljnjim smanjenjima. Djeca dolaze u srednje škole i na fakultete s premalo digitalnih kompetencija, odnosno prepuštena su sama sebi, entuzijazmu nastavnika i udrugama da tim znanjem i vještinama nadomjeste ono što nisu dobili u osnovnoj i srednjoj školi.

Informatika odavno nije samo jedan sporedni predmet, već postaje temeljni alat poput matematike, jer se stečena znanja i vještine izravno i trenutno primjenjuju u svim ostalim predmetima i školovanju. Informatika je već sada jedna od najmodernijih, najtraženijih, najbrže rastućih i gospodarsko najvažnijih struka i grana znanosti i industrije, na kojima počivaju gotovo sva druga područja.

Na tržištu postoji velika nestašica i ogromna potreba za tim profilom djelatnika. Bez takvih stručnjaka nazadovat će sve gospodarske grane. Informatika nije samo programiranje, to je niz vještina i kompetencija koje baš sva djeca u školi, bez obzira na odabir budućeg zanimanja, u osnovnoškolskoj dobi moraju dobiti i savladati kako bi mogli koristiti računala, internet i svu sličnu modernu opremu kojom smo okruženi, koja im je nužna za daljnje kvalitetno školovanje i preduvjet za bilo koje zaposlenje.

Cijeli svijet se sve više i naglašeno bavi umjetnom inteligencijom, strojnim učenjem, programiranjem robotikom, automatizacijom i sličnim područjima, povećava satnicu tim predmetima na svim razinama školovanja i intenzivno oprema i modernizira obrazovne ustanove, a mi jedini u Europi, kao jedna od “15 najrazvijenih zemalja” u 2023. godini planiramo smanjivanje satnice informatike i guranje tog predmeta u izvannastavne neobavezne aktivnosti.

Smatramo da je takav pristup iznimno pogrešan i štetan za današnje i buduće generacije, jer već ionako zaostajemo po pitanju sadržaja i količine vremena koje mladima dajemo za ta zanimanja budućnosti. Na ovaj način ćemo zaostajati još više, mladi će nam još više i ranije odlaziti na školovanje u druge zemlje, ostajati tamo radi zapošljavanja, a domaće tvrtke će zbog nedostatka takve radne snage sve više seliti i otvarati urede u stranim zemljama i zapošljavati stranu radnu snagu.

U izradu novog kurikuluma informatike moralo se uključiti ljude iz nastave, fakulteta iz STEM područja, STEM udruga i struke, koji se time aktivno bave, i koji će postaviti nužne i temeljne ishode informatičkog obrazovanja. Izostanak takvih kompetentnih ljudi u tako bitnom koraku i predmetu je nedopustivo i rezultiralo je ovako nevjerojatno lošim kurikulumom koji izgleda samo kao skraćena inačica postojećeg, bez imalo ažuriranja i dopune modernim tehnologijama.

Iskusni i stručni edukatori iz naših udruga spremni su dati sugestije oko satnice i kurikuluma te vas molimo da ih što prije uključite. Svjesni smo nedostatka kadra za predavanje informatike, ali još veći nedostatak kadra je iz matematike čija se satnica ipak povećava. Ministarstvo mora iznaći načina da se ta bitna, a deficitarna zanimanja, dodatno stimuliraju na bilo koji način, inače nećemo niti nadoknaditi zaostatak u kojem se nalazimo, a kamoli napredovati kako bi morali.

Informatička industrija Hrvatske najbrže je rastuća grana gospodarstva i po prometu će uskoro nadmašiti nekoliko drugih gospodarskih grana zajedno, pri čemu veliki dio toga otpada na izvoz proizvoda i usluga. Ne smijemo si dozvoliti niti jedan pogrešan korak u obrazovanju koji će naštetiti tome “piljenjem grane na kojoj sjedimo”. Nužno je odgovorno kreirati i prilagođavati sustav obrazovanja za kvalitetnu budućnost djece i mladih i hrvatskog društva, a ovakvi koraci sigurno nisu u tom smjeru”, stoji u pismu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!