Već više od dva mjeseca u Iranu traju prosvjedi građana koji traže sekularizaciju države. Režim uzvraća pucanjem na prosvjednike, masovnim uhićenjima i smrtnim kaznama. O trenutnoj situaciji razgovarali smo u petak, 18. studenog, s iranskim disidentom koji je dobio azil u Hrvatskoj, članom Demokratske stranke Iranskog Kurdistana (KDPI) Siavashom Pirotijem.

Kakva je situacija trenutno u Iranu?

Za početak pozdravljam vas i zahvaljujem se na vašem ukazanom vremenu i pozivu. Pristojnost nalaže da se prvo danas sjetimo ubijenih žrtava u Vukovaru u Hrvatskoj, a što se tiče vašeg pitanja – situacija u Iranu je kritična i demonstracije traju u svim gradovima, dok vodimo ovaj razgovor ljudi su na ulicama. Do danas je ubijeno više od 370, 380 ljudi. 21 000 ljudi je privedeno, pedesetoro djece je izgubilo život. Revolucija je počela kada su sigurnosne snage jednu djevojku, iransku Kurdkinju, privele i tako pretukle da je preminula. Nakon toga počele su demonstracije i revolucija za rušenje Islamske Republike Iran.

Kako komuniciraju prosvjednici?

Internet je u Iranu jako slab, čak je dio dana prekinut, da vijesti ne bi izašle iz Irana i da spriječe ljude unutar zemlje da budu u kontaktu. Ali, ljudi koriste VPN, i bez interneta znaju kada i kako da dođu na ulice prosvjedovati protiv Islamske Republike. Kada se domognu barem malo signala koriste i softver za zaobilaženje internetske blokade. Iranska vlast koristi sve trikove – gašenje i blokiranje interneta, ali u svim scenarijima gubi.

Eskalirali su prosvjedi u gradu Homeinu?

U svim gradovima su demonstracije i prosvjedi, narod je umoran od te vlasti i njihovog upravljanja državom. Narod ne želi tu vlast. Ruholah Homeini, koji se 1979. vratio u Iran, bio je utemeljitelj Islamske revolucije. Sada je došlo do toga da su njegovi sugrađani u gradu Homeinu u znak prosvjeda zapalili njegovu rodnu kuću.

Sve je počelo zbog Mashe Amini?

Mahsa Amini, Kurdkinja iz grada Saqeza, otišla je u Teheran gdje ju je uhitila moralna policija koja svima stvara nevolje i uskraćuje slobodu. Toj djevojci je kosa malo virila ispod hidžaba, policija ju je uhitila, zatim je pretučena udarcima po glavi, nekoliko dana je bila u bolnici u komi i preminula. Sve organizacije za ljudska prava, stranke opozicije, svi narodi u Iranu, od Baluča, Turaka, Perzijanaca i Arapa do Kurda, pozvali su proglasima na prosvjede i tako je zapaljen plamen revolucije u Iranu.

Tko prosvjeduje?

Demonstracije u Iranu počele su sloganom “Žene, život, sloboda”, ali danas su revolucijom obuhvaćeni svi slojevi iranskog stanovništva. Muškarci sa ženama, od 20-godišnjaka do starijih ljudi, svi su na ulicama. Ljudi koji danas prosvjeduju sudjelovali su u osmogodišnjem iransko-iračkom ratu i branili Iran, a također su imali ulogu u Islamskoj revoluciji. Ali danas su ti ljudi zbog koruptivne i diktatorske vlasti izašli na ulice i traže svrgavanje režima.

Tko su vođe?

Vođa te revolucije je sam narod. Istina je da vođe opozicije iz inozemstva njima daju neke smjernice, ali glavni vođe revolucije se nalaze na ulicama. Revolucija je narodna revolucija, svi u Iranu, iz svih pokrajina i gradova, izašli su na ulice i sami vode tu revoluciju. Mi smo njihov glas u inozemstvu. Ljudi u Iranu od nas dobivaju potporu i energiju.

Režim kontrolira škole, ali učenici ipak prosvjeduju?

Revolucija je ušla u novu fazu, počelo je ulicom, štrajkovima na bazarima, a sad je revolucija došla do sveučilišta. Na 95 posto fakulteta i škola su štrajkovi. Na studente se baca suzavac, u prostorijama fakulteta. Zatvaraju učenike stare 17 i 18 godina. 21 000 ljudi je u zatvorima. Uznemiravaju studente – puno njih je pritvoreno i ne zna se njihova sudbina. Amnesty International svakodnevno izražava zabrinutost radi postupanja prema učenicima, studentima i iranskom narodu.

Vlast pokušava represijom ugušiti prosvjede?

Revolucionarnim sudom Irana predsjeda sudac Salavati, kojeg zovu Sudac smrti. Da uplaši narod naredio je smaknuće ljudi koji su sudjelovali u prosvjedima. Iznuđuju priznanja, obavještajna služba muči i prisiljava ljude da na televiziji kažu da su dobili novac od Amerike, Izraela, Saudijske Arabije i Europe da stvaraju nemir i da ugroze nacionalnu sigurnost Irana. Zbog toga ih onda osuđuju na smrt.

Ovo nije prvi put, dosad prosvjedi nisu uspijevali?

Ovo je važno pitanje – ovo nisu prve demonstracije u Iranu, i prije su izbijali nemiri i prosvjedi, no uvijek samo u samo u nekoliko gradova. Snage Islamske Republike mogle su iz drugih gradova dovesti svoje represivne vojne snage da uguše prosvjede i “srede” situaciju. Ovaj put su prosvjedi u cijelom Iranu, tako da vlast nema mogućnost da se prebacuju iz grada u grad. Njihove snage su umorne i iscrpljene u svim gradovima u kojima su prosvjedi u tijeku. Izgubili su kontrolu – počeli su i pucati. Važno je da su ljudi već 62 dana na ulicama. Vlast njih više ne može kontrolirati, to je prednost za narod.

Vaša obitelj je pod pritiskom?

Sigurnosne snage su i prije ovih prosvjeda pozivale na razgovore članove moje obitelji u Iranu zbog moje aktivnosti protiv Islamske republike. Moja obitelj dobiva prijetnje, prijete i da će me ubiti u inozemstvu. Ja sam član stranke Demokrata Kurdistana koja se zalaže za federalizam u Iranu, na putovanjima u irački Kurdistan u središte stranke također sam dobivao prijetnje da će me ubiti. To je zastrašivanje, ali osoba koja ima ciljeve ne treba se bojati tih prijetnji. Ja sam kao svaki Iranac koji se zalaže za slobodu, do kraja s narodom, do svrgnuća vlasti, i te prijetnje nemaju nikakvog utjecaja na mene.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.