Izmjene Zakona o radu u prosincu su izglasane u Saboru, a od 1. siječnja stupile su i na snagu. Iako je za obuhvatiti sve promjene bilo nam premalo vremena, pokušali smo doznati ono što smo iskusili gotovo svi s početkom pandemije - rad od kuće. Tko može i želi raditi od kuće, što im dopuna zakona u toj sferi donosi, ali i kakva su iskustva stranaca sa vrlo sličnim, a različitim pojmovima - izdvojen rad i rad na daljinu.
Iz malenog mjesta nedaleko Madrida, ljubav ju je dovela u Novi Zagreb. No, posao joj je u Slovačkoj. Ured joj je spavaća soba. Alicia Marin Roldan profesorica je laboratorijske fizike kojoj je izdvojen rad nešto što omogućuje da radi što voli, ali i živi gdje želi.
“Kada sam se odlučila doseliti, razgovarala sam sa svojim nadređenim, on je odgovoran za moje laboratorijske radove. Kao profesor moram predavati, ali i imati laboratorijske vježbe. Od početka pandemije uvelike nam je rad od kuće olakšao koncept virtualnih predavanja. Kada je nužno da imam vježbe sa studentima, sjednem na autobus i odvezem se u Slovačku u Bratislavu”, rekla je Marin Roldan.
.mxf-175x117.jpg)
Ugovor su, kaže su sklopili dogovorno. Upravo izmjena zakona o radu u Hrvatskoj, trebala bi takvo što omogućiti i za domaće zaposlenike. Five Endava developeri primjer su sektora koji takvo što oduvijek prakticiraju. Urede imaju i u New Yorku.
“Na osobnom odabiru kolega je da gledaju gdje se bolje osjećaju. Nekome odgovara ostati doma, nekome društvo u firmi. U kontekstu socijalizacije ljudi koji su u koroni zaposleni, njima odgovara da malo dođu u firmu. Mislim da nipošto ne treba zanemariti taj socijalni aspekt”, kaže Sven Marušić.
HUP je nezadovoljan izmjenama koje idu, kako kažu “niz dlaku” sindikatima. Sporni su im i segmenti administrativnih prepreka, ugovora na određeno i traže da se oko tih tema konzultira upravo s poslodavcima. No, rad na daljinu i izdvojeni rad vide kao benefit koji su oni predložili.
“Fleksibilni oblik rada, tu smo prepoznali prednosti i za poslodavce i za radnike. Za poslodavce da imaju veći pristup radnoj snazi, lakše se mogu prilagođavati izvanrednim okolnostima. S druge strane, radnici mogu ostvarivati veću ravnopravnost između poslovnog i privatnog života”, kaže Dario Ćorić iz HUP-a.
Bivši član sindikata, stručnjak za Zakon o radu i osoba koja radi od kuće, kaže da je u izmjenama puno prostora ostalo za tumačenje.
“Dvije vrste troškova, jedno je ako je laptop moj, onda mi poslodavac mora platiti za korištenje laptopa. Ja sam radnik, poslodavac ulaže u sredstva za rad. Drugo su struja i grijanje kao troškovi, i svi ostali troškovi”, kaže Krešimir Rožman.
Iz ministarstva pak kažu – Izmjena je potaknuta pandemijom, i od rada na daljinu najviše koristi imaju sektori poput informatičkog.
“Možete raditi od kuće, iz vikendice, iz parka, s planine, bilo gdje drugdje, poslodavac ne zna gdje je vaše mjesto rada, bitan je onaj rezultat rada koji ćete vi njemu producirati”, kaže Dražen Opalič.
I iz HUP-a i iz ministarstva kažu da Zakon o radu nije dobro često mijenjati, no da su neke nove definicije radnih uvjeta kroz vrijeme neophodne. Upravo te nove definicije poznate su nam i u novinarstvu. I dok reporter mora na teren, no ne nužno s tehnologijom i u redakciju, ugledni kolumnist može si priuštiti rad od kuće.
.mxf-175x117.jpg)
“Da bolje raspolažu svojim vremenom, da manje troše na putovanja i prazan hod odlaska po kavama i slično. Činjenica je da će poslodavci gledati kolko im se financijski to najviše isplati, ako će morati izdvajati prevelike svote da im se to ne isplati moguće da će tražiti da se novinari vrate u redakciju. S druge strane činjenica je da će uštediti i na grijanju i na prostoru”, kaže Tomislav Klauški.
Efikasnost je, slažu se svi, najbitnija. No, ima struka koje ne mogu raditi od kuće. Primjerice, vatrogasci.
“Nezgodno bi bilo da netko (pokaže na centralu) od vatrogasaca radi od doma. Bez obzira što je obiteljska atmosfera. Možda ćemo jednog dana požar gasiti dronovima, ali opet mora doći čovjek i završiti intervenciju. Jedino ako postoji teleportacija iz Zvjezdanih staza, a to još nisu izmislili”, rekao je Miroslav Merćep.
Statistika kaže – Čovjek za života provede oko 90 tisuća sati na poslu. Između 10 i 14 godina. A sudeći prema sugovornicima, između rada u uredu i onoga kod kuće, novoga i staroga zakona, najbitnije je – imati dobrog poslodavca.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!