Nova školska godina za Armina i Mirnu započet će novim, eksperimentalnim programom cjelodnevne škole. To znači da će na rasporedu imati šest novih predmeta i više izvannastavne aktivnosti, a kod kuće ih neće čekati domaća zadaća. Istražili smo: Što sve donosi eksperimentalni program cjelodnevne škole
“To mi zapravo zvuči jako dobro i zabavno jer, barem ću ovdje pisati zadaću i bit ću duže vrijeme negdje… i bit ću slobodna poslije škole”, zadovoljna je Mirna, učenica trećeg razreda u OŠ Gradec.
A roditelje veseli što će i manje brinuti o sigurnosti djece, kao i smanjiti trošak instrukcija.
“Draže mi je da su u školi nego da su doma i za ekranom i da ne znam što rade i gdje su. Malo nas je strah kako će to oni izdržati do 3, 4, 5, ali mislim da će to sve biti super”, kazala je majka Sabina.
Nadaju se to i učitelji koji će učenicima tijekom 4-godišnjeg eksperimentalnog programa držati obveznu nastavu od 8 do 14 sati, dok su iduća tri sata učenicima na rasporedu izvannastavne aktivnosti.
“Očekivanja su velika. Najviše se osobno veselim tome što je satnica hrvatskog jezika i matematike povećana, isto kao i satnica glazbene, likovne kulture i u 4. razredu tjelesne i zdravstvene kulture. Vjerujem da će učenici u tim predmetima imati bolja postignuća nego do sada”, kaže Irena Petek, učiteljica razredne nastave.
Ipak, dio roditelja i nastavnika bio je nezadovoljan manjkom vremena za pripremu i manjim brojem sati informatike, ali on bi se u cjelodnevnoj školi trebao povećati.
“Sama informatika kao predmet je promijenila status. Ona je do sada bila samo u 5. i 6. razredu obvezan predmet, a sada se uvodi kao obvezan predmet od prvog razred”, kaže učitelj Tomislav Petek.
Jedna smjena u svim školama do 2027.?
Osnovna škola Gradec jedna je od 64 škole u Hrvatskoj i jedina u zagrebačkoj županiji koja će sudjelovati u ovakvom eksperimentalnom programu. Zbog toga, broj od 270 učenika uoči nove školske godine stalno se povećava.
“Nedostaje nam još radnog vremena kuharice, kuhara, nedostaje nam stručni suradnik, suradnica, psiholog… Zatražili smo suglasnost od Ministarstva i još uvijek nismo dobili, ali očekujem i nadam se”, kazao je ravnatelj Vlado Starešinac.
Nadaju se da će moći uvesti jednosmjensku nastavu i brojne druge škole u Hrvatskoj koje su daleko od programa cjelodnevne škole jer rade u dvije, pa čak i u tri smjene.
“Dobro je što bi se u sklopu toga svega trebala riješiti ova trosmjenska, ali ono što nije dobro je da će se ona riješavati u paketu pa ćemo mi možda dočekati 2027. i 2028. da ćemo još uvijek imati poneku školu koja će raditi u tri smjene u ovoj zemlji, a to je sramota”, kaže Željko Stipić iz sindikata Preporod.
Međutim, iz resornog ministarstva nakon ovog eksperimentalnog razdoblja najavljuju uvođenje cjelodnevne škole u svim školama u Hrvatskoj do 2027. Sve će to koštati više od milijardu eura.
Posebni savjetnik ministra obrazovanja Josip Burušić priznaje da postoje izazovi, poglavito vezani uz građevinske radove i cijene, ali vjeruje da će se sve uspjeti ostvariti. “Ako se eventualno zbog nekih takvih faktora izvan mogućnosti ministarstva i prolongira jedna godina, neće se ništa dogoditi. Taj cilj jest nacionalni cilj”, kazao je.
Željko Stipić iz sindikata Preporod ne dijeli entuzijazam. Na pitanje je li to ostvarivo, daje kratak odgovor: U jednoj riječi – ne, a u dvije – ne, nije!
Nacionalni je to cilj na koji hrvatsko obrazovanje čeka već 20 godina u kojemu bi sva djeca imala pravo na jednako kvalitetno obrazovanje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
