"Kao da trajno stojimo pred oštricom ideologijâ koje uvijek iznova vrebaju i uvijek imaju izgovor za nova nasilja i sijanje smrti“, kazao je pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan Ćurić te poželio da današnji spomen potakne ljubav i zajedništvo hrvatskoga naroda, ali i suradnju među narodima i kulturama i što plodniji ekumenski dijalog, pa da, istaknuo je, rodoljublje ne bude zatrovano osvetoljubivošću, već da bude slobodno otvoreno i da se mudro ugrađuje u prilike suvremenoga života.

Hodočasnici su poštovali poziv Odbora za komemoraciju blajburških žrtava da mogu isticati jedino svoje župne zastave i nacionalnu zastavu, u skladu sa zakonima Republike Hrvatske i da se godišnjica blajburške tragedije obilježi dostojanstveno.

"Današnja komemoracija je okupljanje za molitvu i sveti molitveni skup za žrtve, a nikako politički skup. S ovog mjesta naše misli trebaju ići prema Bogu, koji je jedina nagrada i utjeha svim žrtvama", dodali su.

Skup je završio himnom "Lijepa naša", a hodočasnici su potom položili cvijeće podno križa u Parku hrvatskih mučenika.

Svetom misom pred Crkvom hrvatskih mučenika na Udbini komemorirane su u subotu žrtve blajburške tragedije i hrvatskoga križnog puta od prije 77 godina.

Organizator programa na Udbini je Odbor za komemoraciju blajburških žrtava, a pokrovitelj Hrvatski sabor te je predsjednik Sabora Gordan Jandroković nazočio misi zajedno s par stotina hodočasnika.

Događaji od prije 77 godina duboko su se urezali u povijesni hod hrvatskog naroda, jer je tada nepregledna kolona izbjeglica, vojnika i civila, na samom kraju Drugog svjetskoga rata, krenula put Austrije, nadajući se zaštiti tadašnjih zapadnih savezničkih snaga, a bila je predana partizanskoj vojsci Jugoslavije (15. svibnja) nadomak austrijskog gradića Bleiburga, istaknuli su organizatori.

Pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan Ćurić u propovijedi je rekao da su mnoga druga poslijeratna stratišta, jame, deportacije i "tamne noći" po gradovima i selima - gdje je nastradao i velik broj svećenika, redovnika i redovnica - bili ostavljeni sakriveni i nemaju spomenika. A od tih su se stradanja, rekao je, dogodila mnoga nova - Domovinski rat u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. I rat u Ukrajini koji upravo traje, rekao je.

Naša Vesela Šegvić javlja da je počelo okupljanje pred crkvom u Udbini. Došlo je oko 200 ljudi, zasad nema nikakvog spornog znakovlja i čeka se početak mise u 12.15 sati.

Milan Kovač iz Počasnog bleiburškog voda komentirao je odluku austrijskih vlasti da zabrane komemoraciju na Bleiburgu.

"Mi nismo išli slaviti nikakve režime, nego smo čista srca s krunicom u ruci išli sjetiti se naših žrtava. Lažna je optužba da se gore održavao nacistički skup. Pa zar bi Sabor i i biskupske konferencije Hrvatske i BiH bile pokrovitelji takvog skupa. Nadam se da ćemo uspjeti dokazati da su to političke odluke određenih struktra vlasti u Koruškoj i u Austriji. Razlog zabrane, hrvatski grb s prvim bijelim poljem je apsurdan. Onda bi Austrijanci imali puno posla dok bi uklonili sve takve grbove, od carske palače pa na desetine muzeja bi morali maknut. Nadam se da će se to vratiti", zaključio je Kovač.

Naš Zoran Pehar s Mirogoja je javio da je sve proteklo dostojanstveno.

Podsjetio je kako se, za razliku od prijašnjih godina, ne održava komemoracija na Bleiburgu jer su austrijske vlasti poručile da više "neće tolerirati političke skupove".

Pokrovitelj komemoracija i ove godine ostaje Hrvatski sabor.

Na Mirogoju je jutros održava komemoracija za žrtve Bleiburške tragedije. Na molitvu je došao predsjednik Sabora Gordan Jandrović. On kasnije danas ide i na komemoraciju u Udbinu.

Odgovarajući na pitanja novinara o mogućem isticanju ustaških simbola kasnije u Udbini, Jandrović je rekao kako policija postupati sukladno zakonu.

"Mi tamo idemo u dobroj vjeri, komemorirati žrtvu, sjetiti se ubijenih na svirep, podmukao način. Mi ne slavimo poraženu ideologiju ni režim, već se sjećamo žrtve. To smo dužni činiti, to je cilizacijski doseg i to čini i radi svaka demokratska država", rekao je Jandroković.

Prvi dio komemoracije „Bleiburškim žrtvama“ održan je u petak poslijepodne misom u župnoj crkvi u Bleiburgu i polaganjem vijenaca na spomenik u Bleiburškom polju, prvi put bez desetaka tisuća sudionika nakon što su austrijske vlasti zabranile dosadašnji način obilježavanja.

Misu u župnoj crkvi u ime biskupskih konferencija Hrvatske i Bosne i Hercegovine predvodio je ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu Tomislav Markić, koji je pozvao na molitvu za sve žrtve Drugog svjetskog rata i poraća, one vojnih i civilnih zarobljenika.

Posebno je istaknuo žrtve hrvatskog naroda, čija su stradanja počela na tom mjestu, "a svom se silinom nastavila na Križnom putu“, na kojem su brojni ljudi „ubijeni iz osvete komunističke revolucije koju su provodili ratni pobjednici“ .

Oni su ubijeni bez suda i pokopani u nizu masovnih grobnica na poznatim i nepoznatim mjestima, kazao je Markić, dodavši kako mnogi i dalje žeđaju za pravednosti.

Kaže kako poziva na molitvu da nas "Bog sačuva paklenoga ognja koji živimo opirući su praštanju i pomirenju, osuđujući i mrzeći one druge, namećući svoje interese naciji, ne osjećajući sućut, ne poštujući ni svoj ni tuđi život“, na druge načine.

Podsjetio je da su stradali ne samo Hrvati nego i Austrijanci, Slovenci, Crnogorci, Makedonci Srbi i drugi, s kojima Hrvati dijele zajedničku prošlost, ali i budućnost.

Na misi su bili nazočni veleposlanik Hrvatske u Austriji Daniel Glunčić i vodstvo PBV-a, tradicionalnog organizatora komemoracije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.