Kako će odrediti kazne? Koliko za pogrešno bačenu bocu, staklenku, salatu…?

Vijesti 28. ruj 202209:28 0 komentara
Emica Elvedji/PIXSELL

U Zagrebu od 1. listopada vrijedi novi sustav odvoza otpada, a za nepoštivanje su najavljene kazne. Pitali smo Hrvatsku udrugu za zaštitu potrošača na osnovu kojega su zakona najavljene kazne te kako se potrošači mogu zaštititi.

Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača kažu da je Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/21) predvidio plaćanje ugovorene kazne te da je Grad Zagreb vjerojatno već donio Odluku o javnoj usluzi sakupljanja komunalnog otpada u gradu kojom se predviđa određena kazna za osobe koje krivo ubace otpad. “Nažalost, pritom se rukovodilo kako bi se kažnjavalo potrošače da im se otme novac, ali ne i kako da se dovedu u red pojedini davatelji usluga koji isto tako imaju određene obveze kao što je redoviti odvod otpada bez preskakanja i kašnjenja odvoza, redovito pranje posuda za otpad i drugo”, rekli su nam iz udruge.

Koga će se točno kažnjavati?

Ističu i da im nije jasno tko je taj koji će pratiti ima li u spremniku nešto što tu ne smije biti te ukazuju na brojna druga otvorena pitanja. “Jesu li to komunalni redari ili radnici komunalnog društva? Koliko bi trebala biti kazna za jednu plastičnu bocu u komunalnom otpadu, jednu staklenku, dvoje novina…? Kako će oni to dokumentirati i po čemu će se znati tko je to odložio?”, pitaju iz Udruge.

VEZANE VIJESTI

Problematiziraju i činjenicu da mnogi građani odvajaju otpad pa imaju i po četiri spremnika u svojim stanovima “da bi na kraju netko drugi došao i ubacio ono što ne treba u spremnik i to bi trebao platiti ne samo onaj tko je to učinio već i onaj koji to nije učinio”.

S tim su u vezi napravili i usporedbu. “Ako bismo vidjeli prometnu nezgodu kod koje je krivac pobjegao i mi nismo vidjeli tko je to učinio, bi li po toj logici trebalo i nas kazniti ili samo krivca? To je vrsta kolektivne krivnje što u demokratskom svijetu ne bi trebalo biti, osim ako nije svrha kažnjavanja samo punjenje proračuna!”, poručuju iz Udruge.

Podsjećaju da su građani Grada Zagreba dosad kupovali spremnike koje koriste svi zajedno kako bi prema zakonu naplata bila prema preuzetom otpadu, odnosno litraži spremnika. “Sada unatoč spremnicima moramo kupovati vrećice, a prema našem mišljenju, davatelj komunalne usluge treba naplatiti pražnjenje spremnika”, kažu nam iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

Tko će nadgledati što se baca u spremnike?

Dodatno problematiziraju to što se ne zna tko bi trebao nadgledati što se stavlja u spremnike, dodajući da se stanarima nameće trošak izrade zaštitnih kaveza za spremnike, koji su preskupi i opet idu na teret građana, a da pritom nitko ne govori da je za otpad koji će se naći izvan tih kaveza odgovoran vlasnik nekretnine. “Pa koja je onda korist od kaveza?”, pitaju iz Udruge.

VEZANE VIJESTI

Postavljaju i pitanje trebaju li se suvlasnici stanova u zgradi svađati sa sujedima koji u njihove spremnike odlažu otpad kojem tamo nije mjesto. “Ako dođe do narušavanja javnog reda i mira hoće li biti krivi i oni koji “štite” svoje spremnike ili samo oni koji rade nered? Kako Grad Zagreb uopće smije i može tražiti od građana da paze na svoje spremnike za otpad kada oni ne paze na Grad i još uvijek ne mogu spriječiti desetine ilegalnih odlagališta na koje kamionima dovoze ilegalni otpad što su snimile i pojedine TV kuće?”, poručuju iz Udruge.

Ističu da u cijeloj priči ima još problema na koje Grad Zagreb još nije spreman. “Što će se desiti ako građanin stanar lijepo ubaci svoju vrećicu koju netko rastrga i ostavi takvu u spremniku?”, pitaju.

“Mi građani sami odvajamo otpad na kućnom pragu i za to ćemo još biti kažnjeni! Gdje su sortirnice za koje u EU ima novca, samo treba proći na projektima?”, brojna su pitanja Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

Koja su prava potrošača?

Pitali smo ih i postoji li kakva mogućnost žalbe potrošača u slučaju kršenja prava ili uočenih nepravilnosti.

“Ako potrošači budu kažnjeni, mogu kaznu platiti ili se mogu požaliti na javnu uslugu davatelju usluge pa onda Povjerenstvu za reklamacije potrošača i u konačnici državnim inspektorima. Potrošači mogu račun ne platiti, odnosno, platiti samo nesporni dio te čekati da davatelj usluge pokrene ovršni postupak i tako opet zatrpati sudove ovršnim i sudskim postupcima jer ipak sudovi sude po zakonu i vjerojatno se ne bi smjelo desiti da kaznu plati onaj tko se drži reda radi kolektivne krivnje”, rekli su nam iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!