Osvetnička pornografija postaje sve veći problem, a podrazumijeva zlouporabu snimke spolno-eksplicitnog sadržaja. Često bivši partneri na internetu objavljuju intimne fotografije ili snimke s ciljem sramoćenja i poniženja druge osobe, a sve kako bi se osvetili za prekid odnosa. Provjerili smo koliki je to problem u Hrvatskoj i je li uopće dovoljno prepoznat.
Kakve su kazne?
Kako su nam potvrdili iz MUP-a, u jedanaest mjeseci 2022. godine evidentirano je 31 kazneno djelo iz članka 144a. Zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja, dok je u istom razdoblju 2021. godine bilo evidentirano deset kaznenih djela.
U Ministarstvu pravosuđa i uprave smo provjerili i kako su sankcionirana ova kaznena djela. Većina evidentiranih djela nije proceusirano, a dva su sankcionirana uvjetnom kaznom, što znači da se kazna zatvora neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja u trajanju od jedne godine okrivljenik ne počini novo kazneno djelo
“Tijekom 2022. godine započelo je ukupno osam (8) kaznenih postupaka zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja iz čl. 144.a Kaznenog zakona te su donesene dvije (2) pravomoćne osuđujuće presude. U obje presude okrivljenicima su izrečene kazne zatvora u trajanju od šest (6) mjeseci uvjetno”, kazali su nam iz ministarstva.
“U 2021. godini donesene su dvije (2) pravomoćne osuđujuće presude zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja iz čl. 144.a Kaznenog zakona. U jednoj je okrivljeniku izrečena kazna zatvora u trajanju od četiri (4) mjeseca uvjetno. U drugoj presudi okrivljeniku je izrečena kazna zatvora u trajanju od šest (6) mjeseci, također uvjetno godinu dana”, dodaju.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić za N1 je kazala da su kazne blage i za djela nasilja u obitelji i djela rodno utemeljenog nasilja pa očekuje da se takav trend nastavi i kod osvetničke pornografije. Glavnim “krivcima” za to drži nedostatak kvalitetne i sustavne edukacije sudaca/sutkinja i državnih odvjetnika/ca te kroničan deficit ranog stručnog i preventivnog rada s obiteljima u problemima i s počiniteljima nasilja.
Pandemija nasilja
Pravobraniteljica je upozorila i da se suočavamo s pandemijom nasilja na internetu, što potvrđuju i poražavajući podaci – više od 50 posto žena doživjelo je nasilje na internetu.
“U srpnju 2020. godine World Wide Web Foundation ustanovio je da se uz covid globalno suočavamo s paralelnom pandemijom nasilja na Internetu. Čak 52 posto žena i djevojaka prijavile su da su doživjele neki oblik internetskog zlostavljanja, a 87 posto vjeruje da se problem nasilja na Internetu pogoršava. Hrvatska po tom pitanju nije izuzetak”, navodi Ljubičić.
S obzirom na to da je internetsko nasilje novija pojava u društvu, hrvatski zakonodavni okvir “debelo kaska za realnošću u smislu pravodobne regulacije, propisivanja sankcija i učinkovitog progona počinitelja”, ističe pravobraniteljica. Dodaje da počinitelji uglavnom prolaze nekažnjeno, dok žrtve često pate od trajnih posljedica i to bez ikakve ozbiljnije pravosudne satisfakcije ili podrške.
Treba naglasiti da je osvetnička pornografija tek od 2021. godine uvršteno kao prijedlog zasebnog kaznenog djela. “No, suprotno traženju Pravobraniteljice da djelo bude dio kataloga kaznenih djela u glavi Kaznenog zakona koja definira kaznena djela protiv spolnih sloboda, ono je završilo u glavi zakona koja definira kaznena djela protiv privatnosti što svakako nije ohrabrujuće kada govorimo o svijesti i poruci koju država šalje glede pogubnosti rodno utemeljenog nasilja u virtualnom svijetu.”
Žrtve nisu sklone prijavljivanju
Ljubičić ističe da ni žrtve nisu dovoljno educirane o ovoj vrtsi nasilja i da često nisu ni svjesne da su žrtve, dok ne postane kasno. “Kao i kod drugih oblika rodnog i seksualnog nasilja, najčešće nisu sklone prijavljivanju te kod njih i dalje svakako postoji i strah i sram od osude i patrijarhalne društvene stigme kojoj bi mogle biti izložene nakon prijave.”
Osim što su veće šanse da će žene na internetu češće biti uznemiravanje, dodatan problem predstavlja i to što im se ova vrsta nasilja počinje događati u sve ranijoj dobi. Poražavajući su podaci i koji se odnose na elektronično nasilje nad djecom.
Naime, istraživanja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Hrabrog telefona, provedenih 2004., 2008. i 2013. (Hrabri telefon, 2014.), pokazala su da je skoro svako treće dijete bilo izloženo porukama sa seksualnim sadržajem, od čega trećina nikome nije povjerila svoje iskustvo. Ni recentnija istraživanja ne pokazuju pomake – istaživanje Ženske sobe iz 2018. godine pokazalo je da je treći učenik/ca doživio je neki oblik elektroničkog nasilja (vrijeđanje, prosljeđivanje osobnih fotografija bez dopuštenja, uznemiravanja putem poruka i dr.).
“Vrlo je zabrinjavajući podatak da se svaki deseti učenik/ca svakodnevno ili barem jednom tjedno dopisuje s nepoznatim osobama putem Interneta i društvenih mreža”, ističe Ljubičić.
Recentna istraživanja za Hrvatsku (EU Kids Online Hrvatska, 2018.) na populaciji djece od 9 do 17 godina pokazuju da je preko dvije trećine djece vidjelo je fotografije seksualnog sadržaja ili film s golim osobama, a da ga nije imalo namjeru vidjeti, a svako četvrto dijete u dobi od 15 do 17 godina našlo se uživo s osobom koju je upoznalo na Internetu.
Pravobraniteljica ističe da su kazne i represivne metode samo kratkoročna rješenja te poziva na edukaciju, prevenciju i podizanje svijesti.
“Virtualna stvarnost nije zasebna ili neka druga stvarnost već samo jedan od mogućih modela komunikacije i stvaranja kontakata i odnosa među ljudima. Stoga će tzv. virtualni odnosi, komunikacija i kontakti biti uvijek minimalno onoliko nasilni koliko su ti odnosi, komunikacija i kontakti među ljudima nasilni i u tzv. ‘off-line’ stvarnosti”, zaključila je Ljubičić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!