Cijene sve više poskupljuju pa je pitanje kako prosječna obitelj s prosječnom plaćom može uštedjeti.

“Objektivno, male su mogućnosti za uštedu, ali one postoje, barem po pitanju hrane. Sjetimo se naših starijih što su radili”, rekao je ekonomist Ljubo Jurčić za RTL.hr.

vezana vijest

Novi udar na novčanike: “Građani mogu očekivati poskupljenje struje na jesen”

Ekonomija

20. kol 2022 0

Ekonomija

20. kol 2022 0

Recepti starijih generacija, kako kaže, mogli bi uz malo truda pomoći ljudima i danas.

“Mi koji smo živjeli u težim vremenima visoke inflacije, pomaknuli smo se sa službenog tržišta, krenuli smo u dio gdje su bile manje marže. Snabdijevalo se preko sindikata koji je imao deset ili davdeset posto niže cijene jer su robu naručivali na veliko i bez provizije. Drugi korak je bio taj da su se otvarale linije po kojima su se ljudi opskrbljivali direktno od proizvođača hrane na selu. To su tipično bile svinjske polovice, potom teletina koje su bile čak pedeset do duplo jeftinije nego u trgovinama. To se odnosilo i na grašak, krumpir, zapravo na sve od čega čovjek živi”, prisjeća se Jurčić.

Zaobilazeći time trgovačke troškove i maržu dobivala se jeftinija hrana, dodaje.

“To nije bila opskrba za tjedan ili dva, nego za dva mjeseca i dulje, a grašak i krumpir kupovali su se za četiri mjeseca”, priča.

Ističe kako sad nije vrijeme za kupovinu trajnih dobara, perilica, bojlera, vodokotlića…

“Mrežu usluga treba izgraditi, sada nećemo kupovati zamrzivač od dvije ili tri tisuće kuna, popravit ćemo onaj koji imamo. Cipele je jeftinije popraviti za pedeset kuna nego kupiti nove za petsto ili tisuću kuna. I ne treba čekati zimu, treba ih sad pođoniti”, govori.

Slaže se da je umreživanje s majstorima i korak prema održivijem razvoju, ne da se odmah kupuje novo, nego da se popravi staro i produlji životni vijek robe.

Savjeti za štednju

Kaže kako treba pripremiti zimnicu.

“U moje vrijeme u urbanim sredinama čitave su zgrade mirisale ili smrdjele (kako tko voli) po zimnici. Vino kupiti direktno kod proizvođača, sto ili dvjesto litara, u podrumu kuće ukiseliti kupus. Neka jedan to napravi, bit će dovoljno za više njih”, savjetuje.

S obzirom na to da se ne plaćaju troškovi logistike i nema trgovačke marže, odnosno zarade koju trgovac mora imati, onda je za ‘kiseliš’ ušteda, kako kaže, i do 50 posto, graška od 50 do 100 posto, upola jeftinije je i meso.

Ulaganje u zlato

Na pitanje isplati li se ulagati u zlato navodi da je zlato špekulativno.

“Unca zlata sada vrijedi oko dvije tisuće dolara, sutra kad se sve smiri, možda će vrijediti tisuću petsto dolara. Zlato ima emocionalnu vrijednost, ne uporabnu, a u krizi se hrana mijenja za hranu. Što će vam onda zlato”.

Dodaje kako špekulanti i namjerno pumpaju vrijednost zlata, da je to i pratio sve do ljeta. Kaže da su solarni paneli rješenje za energetsko poskupljenje samo kao dugoročno ulaganje.