Ivana Kekin, predsjednica Nove ljevice, gostovala je u N1 Studiju uživo.

Najprije je komentirala ankete po kojima u prestigli SDP i postali glavna opozicijska opcija u Hrvatskoj. Kaže kako se anketama ne zanose niti se se osjećaju “posebno slavljenički”, već nastavljaju raditi kako i dosad.

Najavila je i skoro raspisivanje natječaja za pročelničke pozicije, točnije, oni bi trebali biti raspisani nakon 31. listopada i implementacije reorganizacije.

“Mislim da treba raspetljati neke stvari. Gradonačelnik bira članove Upravnog vijeća bolnice, to je dio njegove ingerencije, a pročelnici se zaista biraju na javnom natječaju. Gradonačelnik je direktno ogdgovoran da postavi ljudu u Upravno vijeće Srebrnjaka, recimo.

Što se tiče pročelnika i natječaja za pročelnike, ja vjerujem da će biti ljudi koji su zainteresirani, pristigle su 74 prijave za Upravu Holdinga, a svi su se bojali ima li uopće dovoljno ljudi s ambicijom i hrabrosti. Mislim da će se slično dgovoditi i za mjesta pročelnika. Mislim da jedan dio ljudi razumije da se sada radi ozbiljan posao i da žele svojim znanjima doprinijeti promjeni”, kaže.

“Ne znam koliko ultrabogatih članova imamo”

Ističe i kako im entuzijazam nije splasnuo jer su znali da će situacija biti komplicirana i u što se upuštaju. Osvrnula se i na SDP, čiji rejting pada:

“Mi se ne bavimo analizama drugih, pa neću i ja sada to raditi. Mogu samo reći da sa SDP-om imamo sajnu suradnju i nadam se da će se tako natsaviti. Što se tiče anketa koje pokazuju naš rast, ja zaista mislim da je to rezultat predanog rada i da građani to prepoznaju, da radimo ono što i govorimo da ćemo raditi. Mislim da je u tome tajna uspjeha, što zapravo i nije neka tajna”.

Govorila je i o Urši Raukar, za koju je objavljeno da je najbogatija članica stranke:

“Ja moram priznati da ja doista ne znam koliko ultrabogatih članova imamo, jer se time ne bavimo inače. Mislim da je ta ideja da se ljudi, koji imaju osiguranu egzistenciju ili relativno puno novaca, ne bi trebali baviti društveno korisnim radom ili sudjelovati u aktivizmu, pogrešna. I drago mi je da Urša ruši tu predrasudu”, kaže.

Osvrnula se i na velik broj ljudi koji se ne želi cijepiti u Hrvatskoj. Kaže kako ne vjeruje da su svi u Hrvatskoj, koji se nisu cijepili, antivakseri koji ne vjeruju u cjepivo.

“Mislim da podjela populacije na antivaksere i vaksere još više produbljuje jaz i da ljude sve više betonira u njihovim stavovima i da nam to neće pomoći da prevaziđemo krizu.

Mislim da cijela odgovornost nije samo na njima, dio je i na vladajućima. Imamo premijera koji stalno poziva ljude da se cijepe, a istovremeno nas svaki dan bombardira hvalospjevima o tome kako su se nosili s pandemijom. Mi imamo 2000 mrtvih na milijun stanovnika. Suočiti ljude s tim brojkama možda bi pomoglo da ljudi shvate. S druge strane gledali smo kako sam stožer krši vlastite odluke i mislim da je i to pridonijelo otporu prema cijepljenju”, kaže.

“Bila bih sklona cijepiti svog sina”

Istaknula je kako zdravstveni sustav ni sada, u najpovoljnijem dijelu godine, ne funkcionira ko prije pandemije.

“Odjel psihijatrije na Rebru ne postoji jer je to covid odjel. Nemamo više odjel intenzivne psihijatrije, ali to je jedna stvar. Hitna služba u Dubravi i dalje ne radi”, kaže i dodaje kako je prije nekoliko dana čula mladu liječnicu koaj je rekla da bi u 24 sata trebala pregledati 100 ljudi.

O utjecaju pandemije na mentalno zdravlje kaže:

“Otpočetka govorim da su ti gubitci nenadoknadivi pogotovo za djecu i mlade. Mi vidimo posljedice, vidi se izraziti pritisak na vrlo male kapacitete brige za mentalno zdravlje djece i mladih. Vidimo porast anksioznosti i depresije, vidimo kroz cijelu populaciju, ali posebno zabrinjavaju kod dece i mladih”.

Što se tiče cijepljenja djece, kaže:

“Ja nisam mjerodavna da donosim takvu vrstu odluke, ali ja doista vjerujem u znanost i da se ta vrsta preporuke donosi temeljem jasnih protokola i istraživanja, tako da ako se u nekom času preporuči cijepljenje djece od 14 godina nadalje, ja bih bila sklona cijepiti svog sina”, zaključuje.