Ubod insekata kao što su pčele, stršljenovi ili ose u pravilu izaziva samo lokalnu reakciju - bolnu oteklinu, crvenilo, svrab ili pečenje - a ona najčešće prođe kroz 24 saza. Međutim, ako je osoba sklona alergijskim reakcijama, onda i običan ubod može biti vrlo opasan.
Premda ljudi od ovih insekata jedino prema pčalama imaju pozitivne percepcije, kad bi nestale sve ose, imali bismo puno više zaraza i bolesti, manju bioraznolikost i globalno tržište hrane bilo bi nesigurnije. Tako i stršljenovi. Premda se radi o predatorima, oni su također važni oprašivači. Unatoč tome, ljudi ih se uglavnom boje.
Zato smo provjerili koliko je zapravo smrtnost od uboda ovog insekta, kako smanjiti mogućnost uboda, odnosno kako prevenirati, a i što učiniti ako do njega ipak dođe.
Pčela i osa spadaju u kukce opnokrilce (u koje se ubrajaju i stršljeni i bumbari) koji ubodom uštrcavaju otrov koji izaziva lokalne ili opće simptome. Kako doznajemo iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, ubod jednog stršljena, iako bolan, najčešće je bezopasan. U većini slučajeva ubod stršljena uzrokuje samo lokalnu kožnu reakciju (oteklina, crvenilo, bol na mjestu uboda) zbog koje ljudi ne odlaze u hitnu službu, eventualno se obrate liječnicima opće medicine.
Samo kod manjeg broja ljudi (koji su alergični na otrov ili se radi o ubodu velikog broja stršljena) mogu se razviti teži slučajevi koji zahtijevaju medicinsku intervenciju. Najteži oblici alergijske reakcije (anafilaktički šok) na svu sreću nisu česti, ali mogu rezultati smrtnim ishodom. Hitnu pomoć treba pozvati u slučaju anafilaktičkog šoka, ali i velikog broja uboda s pojavom otežavajućeg disanja, gušenja, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, gubitka svijesti. HZJZ još ističe da su opasni ubodi u usta, glavu, vrat ili jako prokrvljeno područje.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u pet godina od 2017. do 2021. u Hrvatskoj je uslijed doticaja sa stršljenovima, osama i pčelama (ne vodi se evidencija za svakog kukca posebno, op.a.) umrlo osam osoba, sve muškarci.
Što ako do uboda dođe?
U slučaju uboda stršljena potrebno je bez panike, trčanja, agresivnog mahanja ruku i ubijanja stršljena udaljiti se od njega (ili njih).
Tek na sigurnoj udaljenosti na mjesto uboda treba staviti hladni oblog i pratiti daljnje stanje. Nakon obloga na mjestu uboda može se primijeniti antihistaminska krema (može se nabaviti u ljekarni, ljekarnik će dati savjet o vrsti i načinu primjene). Ako je bol jako izražena, može se uzeti neki od lijekova protiv bolova, preporučuju iz Zavoda za hitnu medicinu.
Kod ljudi preosjetljivih (alergičnih) na ubod mogu se javiti blage alergijske reakcije, ali postoji mogućnost i teške anafilaktične reakcije. Anafilaksija je alarmantno, teško, po život opasno stanje koje zahtjeva hitno zbrinjavanje. Karakterizira je brz nastanak po život opasnih problema s dišnim putom i/ili disanjem nerijetko udruženih s poremećajem cirkulacije, kožnim i sluzničnim promjenama. Potrebno je što prije zatražiti hitnu medicinsku pomoć jer je rana terapija ključna za uspješan ishod.
Prevencija: Kako smanjiti mogućnost uboda?
Osnova prevencije je smanjiti mogućnost uboda. Stršljen neće ubosti ako se ne osjeti ugroženim. Posebno su opasni kada postoji opasnost po gnijezdo tako da je najbolja prevencija i njih i njihovo gnijezdo zaobilaziti u širokom luku.
Ako se nađemo u blizini stršljena, ne smije se paničariti i raditi nagle pokrete jer to može uplašiti životinju zbog čega ona može reagirati obrambenim ubodom.
U prirodi treba izbjegavati šarenu i crnu odjeću, bolje je nositi bijele, svijetlo smeđe ili bež boje koje odbijaju kukce.
Stršljene može privući miris cvjetnih parfema pa treba izbjegavati kozmetičke mirise dok smo u prirodi.
Svakako je poželjno koristiti repelente – sredstva koja svojim mirisom većinom uspješno odbijaju insekte.
Također, treba biti oprezan kad se kuha ili jede na otvorenom. Hrana i piće privlače kukce, osobito ose, pa pripazite pri jedenju voća i pijenju voćnih sokova i pića iz limenki.
Poseban oprez s gnijezdom stršljena
Stručnjaci HZJZ-a također ističu da bi građani trebali biti posebno oprezni kad su u pitanju gnijezda stršljena.
Naime, njihovo uznemiravanje može dovesti do desetaka uboda. Zato je bolje obratiti se stručnim osobama, a u Hrvatskoj postoji 25 institucija kojima se možete obratiti za pomoć.
Najviše ih je u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, a kompletan popis i kontakte pronađite OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!