Dvije godine od zagrebačkog potresa prave obnove i dalje nema, o čemu je u Novom danu govorila Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Istaknula je da rezultati obnove nisu zadovoljavajući te da treba raditi na ubrzanju obnove i olakšavanju postupka prijave.
“U Zagrebu su najviše oštećene višestambene zgrade u kojima je više vlasnika, što stvara poteškoće. Novom izmjenom Zakona problem je umanjen, proces je pojednostavljen”, rekla je i dodala da je pozitivno i to što novom izmjenom Zakona kompletan trošak konstrukcijske obnove ne snose samo građani.
Povećanje cijena građevisnkog materijala ima veliki utjecaj na obnovu jer, kako pojašnjava, izvođači ne znaju kako pristupiti podnošenju ponuda. “Postoji nesigurnost u dobavnim lancima i sigurno će utjecati na tijek obnove, koju poskupljuje… Izvođači neće ući u rizik da poslove koji su ponudili neće moći izvršiti. Problem je kod onih koji su po starim cijenama poslove već ugovorili. Izvođači se žale da cijene treba uskladiti i ugovore treba izmijeniti. To je problem jer ovisi o ugovornim odnosima, ima li u ugovoru da se cijene mogu mijenjati”, govori Dražin Lovrec.
Na pitanje što država uopće može napraviti po pitanju cijena, kaže: “Cijene materijala su tržišne kategorije. Nijedan ugovor nije takav da se cijene ne mogu promijeniti. Postoji način da se ugovorne obveze izmijene. Netko to treba financirati i pokriti taj dio”.
Osim cijena, imamo i problem kvalificirane radne snage, koji postoji već dugo, kaže. “Prema dostupnim informacijama Hrvatska ima 100 tisuća kvalificiranih radnika. Svake godine uvozi se do 20 tisuća radnika. Nalazimo se u EU, ako naše tvrtke neće moći, sigurno će doći druge tvrtke”, govori predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva.
Istaknula je kako je rekonstrukcija jedan od najvećih projekata. Novu kuću najlakše je izgraditi. “Stare zgrade ne mogu se obnoviti na način i materijalima kojima su bile građene. Potrebno je koristiti nove materijale i nove tehnologije da bismo ojačali otpornost zgrada. Očekujemo da konzervatori malo popuste u obnovi kulturno zaštićenih zgrada i rade u skladu s programom mjera”, rekla je.
“Na kulturnim dobrima mogu raditi samo kolege koje imaju dopusnicu Ministarstva. Kapaciteti što se tiče projektantskog i konzultanstog dijela postoji, ali nemaju svi dopusnicu Ministarstva. Trebamo svi raditi na tome da proces pojednostavimo”, kazala je Nina Dražin Lovrec.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
