Kosanović: Uloga HZZO-a je pasivna i monopolitistička

Vijesti 02. sij 202309:49 1 komentar
N1

Milka Kosanović, direktorica Udruge proizvođača lijekova pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca gostovala je u prvoj novogodišnjoj emisiji Novog dana u kojoj se dotaknula cijena lijekova i situacije u hrvatskom zdravstvu.

“Problem proizvodnje lijekova na tlu Europe je puno duži od korone, a on se naravno tiče dobavnih lanaca i korona je tu dala svoj obol time da su lanci pokidani. Zadnji udar je onaj inflanatorni koji je zauvijek promijenio sliku Europe u smislu dostupnosti lijekova”, rekla je te je dodala: “Bojazan je opravdana, no Europa traži novi način kako pristupiti tomu svemu. Među njima je i Hrvatska. Njemačka je prije 10 godina imala 10, 12 dobavljača dječjeg paracetamola, a danas ima samo dva. Hrvatska je na začelju kolone, koliko god je mi voljeli, ona je mala zemlja. Malo smo tržište i imamo loše cijene. Pritisci na cijene u Hrvatskoj traju već 10 godina i to su politike koje nisu streteške, pametne i dobre za Hrvatsku i pacijente”.

Kosanović navodi kako inflacija i enormni pritisak na proizvođačke impute naprosto ne idu zajedno.

“Nije točno da ćemo dobivati znatno lošije lijekove za puno više novca, trebamo građane pravilno informirati. U ovom trenutku Hrvatska nema toliko velike probleme kao neke druge zemlje. 60 posto lijekova kod nas su generički lijekovi, to su terapije koje rutinski liječe određene bolesti i stanja. Mi trenutno imamo relativno dobru sliku dostupnosti lijekova, primjerice duže čekakmo na inovativne terapije. Hrvatska troši malo manje od prosjeka EU-a na zdravstvo ali i ono što trošimo, troši se neracionalno”, rekla je.

“Naš sustav je preopterećen”

Navodi kako zahvaljujući biosličnim lijekovima koji su prije 10 godina došli u Hrvatsku, liječi se dvostruko više pacijenata.

“Obiteljska medicina je u poziciji da još uvijek ne može iskoristiti svoj puni potencijal, ono što generira probleme je preopterećenost sustava. Što se tiče HZZO-a njegova uloga je jasna, on je osiguravatelj i njegova uloga je specifična, možemo reći da je njegova uloga monopolistička. On je taj koji određuje koliko će se nešto platiti, a istovremeno to i plaća. Politike lijekova u Hrvatskoj nisu dobre. Uloga HZZO-a je pasivna, no najveći je problem promjena svijesti”, rekla je.

Kosanović kaže kako najskuplji lijek u Hrvatskoj košta 2 i pol mlijuna eura.

“Prosječna cijena generičkog lijeka iznosi 33 kune, upalu pluća liječite za 11 kuna, a prosječna terapija za karidovalsularne bolesti je 5 ili 6 kuna. Te su cijene izrazito niske. Poanta je u tome da bi hrvatski pacijenti trebali imati što više dostupnih terapija kao i ostali pacijenti u Europi”, rekla je pa je dodala: “Pitanje nestašice s ovakvim politikama može biti samo još veće. Zabluda je da se Hrvatska kao mala zemlja može uspješno izboriti za male količine lijekova, tu se radi o redu čekanja. Mala zemlja s niskim cijenama je zadnja u redu čekanja”.

“Stanje s dugovima je bolje”

Kaže kako veledrogerije osiguravaju opskrbu, te navodi da je trenutno stanje s dugovima bolje.

“Ono što je bilo potrebno da bi se sustav stabilizirao je isplaćeno. Trenutno je stanje održivo ali i dalje je u skladu sa zakonskim rokovima plaćanja. S ministrom Berošem imamo otovrenu komunikaciju, iza nas su tri godine izvanrednog stanja. Pokazao je razumijevanje za ovaj akutni problem, sad podvlačimo crtu i gledamo što možemo napraviti dalje. Razgovaramo o tome koji su hitni koraci koji se moraju poduzeti, poput nestašice antibiotika”, rekla je pa dodala: “Ne vidimo pomake, ali razgovaramo s ministrom Berošem. Ako zdravstvu nedostaje novca, onda se prvo poseže u lijekove. Stvar je u upravljanju bolnicama”.

Kosanović kaže da je nesporno da ravnateljima bolnica fali upravljačkog i menadžerksog znanja.

“Najbolje zdravstvo u cijelom svijetu ima Nizozemska, njihovim bolnicama upravljanju menadžeri. Liječnik će dati svom pacijentu najbolji lijek, ali pitanje je je li to optimalno u tom trenutku za cijeli sustav. Činjenica je i to da zdravstvo mora sadržavati socijalnu komponentnu ali mora sadržavati i ekonomske parametre. Zdrastvo nije besplatno, mi ga svi plaćamo. Moramo bit svjesni da živimo u svijetu da sve na stolu moramo platiti”, zaključila je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram. 

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare