Marko Krištof, bivši ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, a danas stručnjak FINA-e gostovao je kod Domagoja Novokmeta u N1 Studiju uživo. Razgovarali su o važnosti registra stanovništva.
Registar kao grupni zadatak
“Mislim da u ovom slučaju stvarno treba pohvaliti Ministarstvo financija. Prvi put ćemo dobiti kvalitetne administrativne informacije koje će nam omogućiti da ukinemo popis stanovništva i da dobijemo puno kvalitetnije analize u raznim područjima”, rekao je Marko Krištof.
“Registar stanovništva nije posao jednog ministarstva, a najteže su stvari koje traže koordinaciju više tijela; u ovom slučaju je to i Geodetska uprava, ministarstvo financija i mnoga ministarstva od kojih svako ima svoje evidencije i svoje interese”, govori Krištof koji ovo ocjenjuje “tehnički hrabrim potezima.”
Registar stanovništva već je standard u Europskoj uniji: “Glavni razlog zašto kasnimo je zbog toga što se tvrdi da je veliki nered u zemljišnoknjžnim podacima. To će biti problem i dalje. Potrebno je svakom stanu dodijeliti identifikator i to ne u ovom Zakonu, nego onom o upravljanju zgradama koji je relativno kontroverzan.
U godinu dana bi Geodetska uprava trebala svakom stanu dodijeliti identifikator, a čini se da će se to raditi putem ovlaštenih planova svake zgrade. Svaki upravitelj bi se trebao registrirati, a po elaboratu bi se onda trebali dodijeljivati identifikatori”, tumači on i otkriva da se ovaj ambiciozan posao predviđa napraviti u svega godini dana.
Od 2026. ćemo imati više podataka
“Počevši od 2026. bismo trebali svi navesti točno u kojem stanu živimo, a ne samo adresu”, dodaje.
Vjerujem da ćemo 2031. odjednom osvjestiti da je broj stanovnika veći nego što to pokazuju podaci iz popisa stanovništva. Trebat će vremena da se administrativne informacije rasčiste.
Na pitanje zašto popis stanovništva daje manji broj nego što nas zapravo ima, Krištof odgovara: “Napravljen je u jednom trenutku u vremenu na inovativan način; samopopisivanjem. Imali smo tehničke probleme i moguće je da jedan dio ljudi nije bio popisan. Sada imamo administrativnu informaciju u kojima se ljudi iz različitih razloga ne prijavljuju na adrese na kojima stvarno žive. Kvaliteta tih podataka će se s vremenom povećavati,” predviđa stručnjak. Otkriva da će i mjera blokovskog parkiranja pridonijeti točnosti tih podataka.
Bolje ciljanje socijalnih naknada
Krištof dodaje da ćemo imati i podatke koje sada nemamo. “Nemamo informacije o sastavu kućanstva. Sve ankete se baziraju na kućanstvima jer su bitni prihodi; kako troši energiju, privređuje… Nigdje nemamo informaciju o tome tko živi u tom stanu što ćemo konačno dobiti s novim registrom i omogućit će nam puno brži, kontinuirani popis stanovništva”, govori i dodaje zašto je to od velike važnosti.
“Takav popis nam omogućava puno bolje ciljanje socijalnih naknada. On će se koristiti i kao izvor podataka kad neki građanin traži neka svoja prava; pri upisu u vrtić više neće morati davati 10, nego jedan papir, odnosno digitalno ćete kliknut i to će eliminirati puno administrativnih postupaka”, otkriva novine Registra stanovništva Marko Krištof.
Dodaje i da je problem sa socijalnim naknadama često u tome da građani pronalaze, opravdano, drugi izvor prihoda: “Tu se često radi o radu na crnom ili dohocima unutar kućanstva, a s ovim ćemo imati sve informacija na jednom mjestu što će omogućiti pravedniji dohodovni cenzus koji će omogućiti da se pomogne onima kojima je pomoć potrebna.”
Komentirajući jedan od glavnih ciljeva novog Registra, Krištof tumači da ćemo njegovim uvođenjem dobiti prava na korištenja dodatnih sredstava iz Europskog socijalnog fonda. “EK je kao jedan od uvjeta tražila stvaranje kapaciteta koji će omogućiti identifikaciju siromaštva i socijalne isključivosti na niskim razinama što nije moguće raditi iz anketa i popisa stanovništva”, pojašnjava i dodaje da će se u kasnijim fazama podaci iz Registra spajati s podacima iz drugih baza.
Pravednije funkcioniranje društva
2026. se planira ukinuti porezna olakšica za djecu jer ovako postavljena najviše daje onima s natprosječnim primanjima, dok oni s najnižim uopće na nju nemaju pravo. Umjesto toga se predlaže fiksna naknada.
Krištof to ocjenjuje izvrsnim potezom: “Trenutno građani koji primaju minimalac uopće ne plaćaju porez”, govori, a poznat je podatak da pedeset posto Zagrepčana uopće ne ulazi u porezne škare. “To govori da je jedna od idućih važnih reformi je možda i sveobuhvatnija reforma poreza na dohodak, ali postupne reforme i postupni porezi su pristup koji smo odabrali”, ocjenjuje.
“Za sveobuhvatnu izmjenu nijedna zemlja kapaciteta da napravi”, smatra i zaključuje da su manje promjene bolji put.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!