Mediji su iz državnog proračuna u 2020. dobili najmanje 10 milijuna kuna, od novinskih nakladnika najviše Styria, a od radija najviše su profitirali Narodni radio, Katolički radio i Extra FM, pokazuju dosad objavljeni podaci iz istraživanja portala Media daily.

“Smisao analize nije želja da se mediji pribiju na stup srama, već da se transparentno pruže informacije o tome koliko je koji medij dobio novca za pojedine usluge koje je izvršio za pojedina državna ministarstva, agencije, urede i sudove”, ističe Zoran Kovačić, voditelj istraživanja Media dailyja.

Prema prikupljenim podacima za nacionalne i regionalne nakladnike dnevnih novina, ukupni prihodi iznosili su 6,65 milijuna kuna i realno su manji za 3,53 posto u odnosu na 2019. Dnevne novine dobivale su novac iz 34 izvora vezanih za državni proračun. U 2020. koju je obilježila koronakriza, prihode od organiziranja konferencija i evenata zamijenili su prihodi od izbora za Sabor. Najveći je iznos šest nakladnika imalo od Državnog izbornog povjerenstva, a samo jedan od Ministarstva poljoprivrede.

Najviše novca dobila je Hanza Media – 2,31 milijun kuna, pretekavši pritom Večernji list koji je 2019. bio prvi i koji je u 2020. dobio 2,29 milijuna kuna – gotovo 15,3 posto manje nego 2019. No, treći je 24sata koji, kao i Večernji list, posluje u sklopu Styrije i koji je lani dobio nešto više od 750.000 kuna. Stoga su izdanja Styrije od države dobila više od tri milijuna kuna, najviše od novinskih nakladnika. Osim tih nakladničkih kuća, Glas Slavonije dobio je gotovo 600.000 kuna, Novi list oko 490.000 kuna, a na popisu su još Glas Istre i Zadarski list sa znatno manje primljenog državnog novca – zajedno ukupno oko 220.000 kuna.

S druge strane, u analizi Media dailyja koliko su novca dobile hrvatske radijske grupacije, stoji da je najviše novca dobio Narodni radio – 598.000 kuna, slijedi Antena radio s 495.000 kuna, a treći je katolički radio s 381.000 kuna. Država je za prva dva navedena radija lani dala 86, odnosno 74 posto manje novca nego 2019., dok je, primjerice, Katolički radio dobio 41 posto više nego 2019. No, najveći prošlogodišnji dobitnici ipak su Extra FM, radio s narodnjačkom glazbom ili “cajkama”,  koji je lani dobio oko 219.000 kuna, čak 448 posto više nego 2019., ali i agencija AMM (All market media) koja je skromni prihod iz 2019. s 22.450 kuna u poslovanju s državom povećala za 557 posto ili na nešto više od 125.000 kuna.

Ministarstvo poljoprivrede lani je bilo najizdašnije u slučaju četiri radio postaje, najviše novca iz resornog Ministarstva kulture i medija dobio je Katolički radio, a MUP je najviše dao Otvorenom radiju.

Država je lani, pak, nacionalnim web portalima ukupno isplatila samo 61.312 kuna i to za četiri portala. No, i tu je bilo značajnih promjena – najviše je dobio Dnevno.hr – nešto više od 25.000 kuna, ali to je drastično, čak 548 posto manje, nego 2019. kada je dobio 140.000 kuna. Najveći gubitnici su ipak portal Direktno.hr koji je lani dobio samo 8000 kuna, ili čak 932 posto manje nego 2019. u kojoj je od države dobio 74.625. kuna, ali i Narod.hr koji je s 20.000 kuna spao na nulu iz državnog proračuna. “Mršavi” dobitnici su Index i Telegram koji 2019. nisu dobili ništa, a prošle godine 15.500 i 12.817 kuna.

Činjenica je, pak, da država što više daje novca mediji su više svedeni na izvještavanje, a manje na istraživanje, istaknuo je Kovačić prokomentiravši za Hinu rezultate za 2020., ali iskazavši najavu povećanih državnih izdavanja za medije u ovoj godini.

“Primjetno je bilo smanjenje trošenja budžeta na medije, ali mislim da je to posljedica manjeg proračuna Ministarstva poljoprivrede, koje je 2019. intenzivnije trošilo novac iz EU fondova i količine evenata koje su organizirali mediji, a koji su se mahom plaćali iz proračuna. Mislim da će se budžeti za 2021. pojačano trošiti u narednom razdoblju pred izbore jer je to praksa oduvijek”, kazao je Kovačić.

Naveo je da je u istraživanju obradu “sirovih” podatka odradio tim Media dailyja, a podatke su dobili iz državne riznice koja ima objedinjene podatke za sve isplate iz državnog proračuna po ministarstvima, državnim uredima i agencijama. Te podatke potom su selektirali u šest kategorija – dnevne novine, nacionalne radio postaje, nacionalni web portali, lokalni mediji po županijama, zbirno lokalni mediji, periodična tiskana izdanja i nacionalne televizije, što je ukupno 27 objava istraživanja na portalu Media daily.

Naravno, ovo istraživanje je vezano uz izravni novac iz državnog proračuna, a bitno je naglasiti da mediji dobivaju novac od državnih i javnih poduzeća, gradova i općina te lokalnih poduzeća, agencija i turističkih zajednica. Osim toga, veliki broj elektroničkih medija dobiva i novac od Fonda za pluralizam medija u iznosu od 3 posto pristojbe HRT-a, a treba istaknuti i da najveći dio tiskanih medija ima i korist od smanjenog PDV-a na samo pet posto, zaključuje se u istraživanju.