Potpredsjednik Vlade Boris Milošević gostvao je u N1 Studiju uživo te je govorio o obnovi nakon potresa.

“Jasno mi je, kada čovjek pogleda iz svoje perspektive, kada se nalazi u kontejneru, kuća mu je srušena, a zna se da dolazi zima, naravno da nema optimistični pogled na budućnost. Mi u Vladi se zaista trudimo da osiguramo ne samo obnovu nego da osiguramo bilo koju vrstu pomoći građanima da se ne osjećaju napušteno. Tu imamo i lokalnu samoupravu koja funkcionira u jako otežanim uvjetima, ali koja i dalje ima svoje službenike i službe, osigurana su im sredstva kako bi zapošljavali ljude putem javnim radova kako bi mogli pomoći ljudima. Sada smo fokusirani na izmjene Zakona koje bi danas trebale biti na užem kabinetu, a sutra na Vladi”, rekao je na početku.

Dodaje i kako će još vidjeti treba li što prelomiti ili dodati koji detalj u izmjenama:

“Ono što je najvažnije, a tiče se Zagreba je da građani više neće imati obavezu sudjelovanja financijski u obnovi svojih stanova i kuća. To je dosad iznosilo 20%, to sada preuzima država. Ono što je važno za državu u tom procesu, država je izgubila jako puno vremena s tim administrativnim procesom, to se sve miče i građani su oslobođeni sudjelovanja što će sigurno ubrzati i olakšati samu obnovu u Zagrebu. Što se tiče Banije predvidjeli smo izgradnju stambenih zgrada, ono što smo predvidjeli za većinom za Baniju, ali i Zagreb je da ćemo obnavljati i kuće koje nisu legalizirane, a u naknadnoj proceduri ćemo ih legalizirati. Nećemo tražiti vlasništvo 1/1, zemljišne knjige nisu sređene i lutrija je naći vlasništvo 1/1, na taj način ćemo, nadajmo se, ubrzati proceduru i donošenje odluka”.

“Ne bih podcjenjivao ovaj posao koji se radi”

Ističe i kako ne treba podcjenjivati ono što su dosad napravili.

“Činjenica je da smo mi završili 617 kuća na Baniji, imale su manja oštećenja, ali bila su oštećenja jer kuće nisu bile funkcionalne. Ljudi svaki dan zovu kada će doći na red, imamo oko 160 kuća koje se rade, a tisuću elaborata je završeno. Riješili smo problem plaćanja elaborata. 1.listopada je završen postupak javne nabave izgradnje zamjenskih kuća. Ne znam detalje, ali javilo se 40-ak firmi koje su spremne ponuditi svoje usluge i proizvode za izgradnju kuća kakve je zakon propisao, 55, 65 i 80 kvadrata i to tri tipa kuća od montažne i ove klasične građe.

Početkom idućeg mjeseca očekujemo da će početi izgradnja tih zamjenskih kuća. Negdje će trebati raditi uklanjanje, ali mi smo uklonili već 380 objekata. Bit će početkom 11. mjeseca, natječaj je završen, gledaju se ponude, donijet će se odluka i krenut će se s ugovaranjem i slanjem operative na teren. Ne bih podcjenjivao ovaj posao koji se radi i s manjim oštećenjima, dimnjacima, zabatnim zidovima, tu se radi velik posao, isto imamo 40-ak izvođača koji svakodnevno rade. Nažalost imamo jako velik broj oštećenih kuća pa to nije vidljivo toliko. I kada krene izgradnja zamjenskih kuća imat ćemo nezadovoljnih građana koji će biti nezadovoljni dok ne dođu na red”, govori.

Rekao je i kako obnova neće potrajati 50 godina te da nastoje postići dinamiku od 50 kuća tjedno”, objašnjava i dodaje kako će probleme, koji se pojave, rješavati u hodu.

“Nitko nije pod vedrim nebom, svi imaju neku vrstu smještaja. Imamo ljude koji su u kontejnerima, imamo ljude koji su u državnim stanovima, imamo građane koji su u privatnim smještajima, a država im financira 70 kuna po kvadratu i potrošeno je oko 25 milijuna kuna na to. Svi oni koji su u kontejnerima mogu se javiti na natječaj i dobiti sredstva za iznajmljivanje privatnog stana ili kuće. Mi smo podijelili 3500 električnih grijalica. Imamo oko 300 grijalica na lageru i naručili smo još 800 da imamo”, veli.

Kaže i kako su za ljude u kontejnerima bez sanitarnog čvora osigurali mobilne toalete, dok neki nemaju priključak na vodu samo zato što nema vodovodne mreže do njihove kuće.

“Ako ne žele biti u kontejneru imaju mogućnost ili državnog stana, ili stana koji će osigurati lokalna samouprava ili da nađu privatnu kuću ili stan i država će sufinancirati najamninu. Svatko će dobiti to tko se javi”, veli.

“Mogli su naći bolji način komunikacije od obavijesti”

Govorio je i o smanjenu broja toplih obroka koji se dijele ljudima na Baniji.

“Kontinuirano od samog početka, kada je od volontera preuzeta prehrana, uvijek na isti način funkcionira, lokalni civilni stožer dostavlja podatke civilnom stožer, a on Pleteru koji osigurava obroke. S vremenom se to smanjivalo, došlo je do broja od 2500. Dogovor je bio da poslove oko osiguravanja prehrane preuzme županija i ona je u dogovoru s lokalnom samoupravom napravila reviziju i utvrdili su da su potrebe manje.

Osigurali smo dosad i podijelili preko milijun toplih obroka. Mi bismo najviše voljeli da ne bude potrebe ni za jednim, ali ako bude mi ćemo osigurati. Lokalna samouprava isto funkcionira u otežanim uvjetima, treba i njih razumjeti, ali mislim da su mogli naći bolji način komunikacije, ne s tom vrstom obavijesti nego napraviti neki tranzitni period, ali opet do te brojke nisu došli napamet. Ako su negdje pogriješili, mogu i revidirati”, govori.

Rekao je i kako je lokalna samouprava na Baniji dobila dva puta po 16 milijuna kuna za javne radove da mogu tako zaposliti dodatne ljude. “Odobreno je od Vlade 180 milijuna kuna za funkcioniranje i pomoć u sanaciji posljedica potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji i taj novac će se podijeliti između gradova i općina. Grad Zagreb je dobio 150 milijuna kuna pozajmice. Država će tu uvijek pomagati kao i dosad. Preko 800 milijuna kuna smo intervenirali u razne vrste pomoći. Milijun ili dva neće biti problem da pomognemo ljudima”, zaključuje.