Predsjednik Republike Zoran Milanović raspisao je parlamentarne izbori za 17. travnja, u srijedu, što je prvi puta nakon 2000. godine da izbori neće biti održani u nedjelju.
Nakon što Državno izborno povjerenstvo (DIP) na svojim mrežnim stranicama objavi sve pravovaljane kandidacijske liste u svih 12 izbornih jedinica (10 teritorijalnih, 11-oj za dijasporu i 12-oj za nacionalne manjine) službeno će početi i predizborna kampanja.
Ona neslužbena traje već mjesecima, a cilj je predizbornih promiždbenih aktivnosti stranaka i kandidata uvjeriti građane da glasuju baš za njih. One oporbene s ljevice i centra već duže vrijeme ističu kako je potrebno motivirati što više građana za izlazak na izbore, držeći da velika izlaznost značajno povećava šanse za izbornu pobjedu i micanje HDZ-a s vlasti.
Prošloga vikenda naglo pao broj apstinenata
Iznenađujuća najava predsjednika Milanovića, koju je izrekao prošloga petka nedugo nakon objave datuma izbora – da će sudjelovati na parlamentarnim izborima na listi SDP-ove koalicije i biti njen kandidat za premijera, izazvala je pravu pomutnju. Ustavni sud upozorio je Milanovića da, ako to kani učiniti, najprije mora podnijeti ostavku na dužnost predsjednika Republike, dok je SDP upozoren da bi njihova eventualna kandidacijska lista s Milanovićem na čelu mogla biti diskvalificirana iz izbornog procesa.
No, kakav god bio epilog ove tek otpočete sage s Milanovićevom (ne)sudjelovanjem na parlamentarnim izborima, sam njegov istup očito je već imao utjecaja na raspoloženje birača. Redovna mjesečna anketa Crobarometar, objavljena u nedjelju nakon Milanovićevog istupa, pokazala je da će čak 69 posto građana sigurno glasovati, a 17 posto vjerojatno glasovati na izborima. Postotak neodlučnih i apstinenata naglo je pao pa je u Crobarometrovoj anketi njih 7 posto reklo da vjerojatno neće glasovati, 6 posto da sigurno neće glasovati, dok je onih neodlučnih, koji još ne znaju hoće li glasovati ili neće – tek jedan posto. U siječnju je, primjerice, 27 posto ispitanika reklo da neće izaći na izbore, a njih pet posto da je još neodlučno.
Na izbore 2020. izašlo 37 posto manje nego 1990.
Osim motivacije iz oporbene perspektive – da se sruši sadašnja vlast – visoka izlaznost općenito je važna, jer izabranima daje čvršći legitimitet.
Psihološkom granicom smatra se 50-postotna izlaznost ispod koje legitimitet svake izabrane vlasti biva bitno narušen. Prošli izbori, održani 2020. godine, bili su prvi na kojima je odaziv birača bio niži od 50 posto.
Od onih prvih parlamentarnih izbora, održanih 1990. godine, na kojima je izlaznost bila danas teško zamislivih 84 posto pa do već spomenutih prošlih izbora, izlaznost birača manja za 37 posto. A od izbora 2000. godine naovamo, broj onih koji izlaze na izbore neprestano pada. Ili, drugačije rečeno, broj apstinenata postojano raste.
U našoj anketi pitamo vas hoćete li izaći na izbore.
A, evo kakva je bila izlaznost na proteklih 10 parlamentarnih izbora.
IZBORI 1990. – 84%
Prvi slobodni, višestranački izbori održani su 1990. godine u tada još Socijalističkoj Republici Hrvatskoj koja je bila u sastavu SFR Jugoslavije. Sabor je tada bio trodomni i sastojao se od Društveno-političkog vijeća, Vijeća općina i Vijeća udruženog rada, a ukupno se birao 351 zastupnik. Izuzetno visoku izlaznost na te izbore lako je tumačiti visokom motiviranošću građana željnih demokratskih promjena i činjenice da su po prvi puta na biralištima imali široku ponudu, čak 33 netom prije osnovane političke stranke umjesto dotadašnje jedne.
IZBORI 1992. – 75%
Ovi izbori bili su prvi nakon proglašenja neovisnosti, u samostalnoj Republici Hrvatskoj. Održani su u jeku rata, s mnogo prognanih i velikim područjem zemlje pod okupacijom, što je utjecalo i na slabiju izlaznost nego 1990. godine. Ukinut je trodomni Sabor, a prema mješovitom izbornom modelu dio zastupnika birao se po razmjernom, a dio po većinskom sustavu. Na dio izbora s razmjernim sustavom izašlo je 75,61 posto birača, a na onaj s većinskim sustavom 74,29 posto. U prosjeku – 75 posto.
IZBORI 1995. – 68%
Parlamentarni izbori 1995. godine održani su godinu dana prije zakonskog roka, a nedugo nakon vojno-redarstvene operacije Oluja i oslobađanja većine okupiranih dijelova zemlje. Izborni model i dalje je bio mješoviti pa je na dio izbora po razmjernom sustavu izašlo 68,79 posto birača, a na dio održan po većinskom sustavu odazvalo se 67,09 posto birača. U prosjeku, njih 68 posto.
IZBORI 2000. -76,53%
Parlamentarni izbori 2000. godine održani su nedugo nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika i čelnika HDZ-a Franje Tuđmana, a na valu želje za promjenama koju je tada personificirala koalicija šest dotad oporbenih stranaka (SDP, HSLS, HNS, LS, HSS i IDS). Koalicija predvođena SDP-om “skinula” je HDZ s vlasti. Za te izbore kreiran je novi izborni zakon te skrojeno 10 izbornih jedinica koje su u itim granicama ostale sve do nedavnih neznatnih promjena. Sve je to pridonijelo visokoj izlaznosti birača, najvećoj nakon 1990., a kakva se u sljedećih 20 godina nije ponovila.
IZBORI 2003. – 66,83%
Velika očekivanja koalicije predvođene SDP-om uvelike nisu bila ispunjena pa se već na izborima 2003. oporavljeni HDZ prevođen novi liderom, Ivom Sanaderom, vratio na vlast. Izlaznost je i dalje bila debelo iznad 50 posto, ali desetak posto manja nego na prethodnim izborima.
IZBORI 2007. – 63,41%
Nakon smrti predsjednika SDP-a Ivice Račana, najjaču oporbenu stranku preuzeo je Zoran Milanović, ali Sanaderov HDZ uspio je ponoviti izborni uspjeh iz 2003. godine. Broj onih koji su izlazili na izbore polagano je padao.
IZBORI 2011. – 62%
Parlamentarni izbori održani 2011. godine bili su drugi na kojima je koalicija stranaka ljevice i centra predvođena SDP-om uspjela pobijediti. HDZ je izgubio izbore opterećen ostavkom, a zatim uhićenjem bivšeg šefa HDZ-a Sanadera, optuženog za korupciju. Izlaznost je i dalje bila relativno visoka, ali 15 do 20 posto niža nego na prethodnim dvama “prijelomnim” izborima – 1990. i 2000. godine.
IZBORI 2015. – 60,82%
Kao i prvi puta, vladajuća koalicija predvođena SDP-om nije uspjela zadržati vlast nakon prvog mandata. HDZ s partnerskim strankama, predvođen Tomislavom Karamarkom, tijesno je pobijedio. Izlaznost birača nastavila je pomalo padati.
IZBORI 2016. – 52,59%
Niti godinu dana nakon redovnih, održani su izvanredni parlamentarni izori jer je došlo do raskola između partnera u Vladi, HDZ-a i Mosta. U međuvremenu je Andrej Plenković zamijenio Karamarka na čelu HDZ-a i vodio stranku do izborne pobjede. Izlaznost je u odnosu na prethodne redovne izbore pala za više od osam posto.
IZBORI 2020. – 46,85%
Prošli parlamentarni izbori bili su održani usred ljeta i u atmosferi pandemije covida-19. Vjerojatno je i to utjecalo na daljnji pad stope izlaznosti. A ona je bila najniža dotad i po prvi puta u 30 godina pala je ispod psihološke granice od 50 posto.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!