Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a, gostovala je u N1 Studiju uživo te je govorila o činjenici da ljudi sve teže dolaze do obiteljskih liječnika te sve većem broju obaveza koje ti liječnici imaju.

Najprije je komentirala slučaj Novaka Đokovića, koji je postao svojevrsna ikona antivaksera:

“Ja to promatram sve s velikom nevjericom jer jednostavno je teško shvatiti da svi ljudi nisu isti, da ista pravila i obaveze ne vrijede jednako za sve i da jedan poveći dio javnosti to ne smatra nikakvom diskriminacijom. Mi bi trebali biti zemlja jednakih mogućnosti, prava i obaveza, kada ljudi vide da to nije slučaj naravno da si postavljaju pitanje zašto bi oni slijedili pravila”, kaže.

“Temeljni dio zdravstvenog sustava je pred slomom”

Govorila je i tome da ljudi jedva dolaze do svojih obiteljskih liječnika:

“U ovom trenutku dolaze doista teško do nas, no to je tema koja se provlači od samog početka pandemije. Već pune dvije godine mi u medije izlazimo s objašnjenjima zašto nas je teško dobiti na telefon. Nudili smo rješenja, nismo izmišljali toplu vodu, ugledali smo se na zapad. Tamo je odavno jasno da obiteljska medicina ne može biti potpuno funkcionalna bez administracije, a brojni imaju i dodatne medicinske sestre. Doista, do nas je teško doći jer smo preopterećeni. Ja svakodnevno dobivam poruke da su imali preko 200 kontakata s ljudima, gdje je limit? Tko uopće vodi računa o sigurnosti pacijenta, liječnika i samog procesa liječenja? Koja je to medicina, koja je to kvaliteta kad u radnom vremenu od 8 sati jedan liječnik obradi 200 pacijenata? Mi smo još uvijek jedan liječnik i jedna sestra, a broj naših konataka se višestruko povećao. Ne vidim da će se što promijeniti, ako donositelji odluka ne shvate u kakvoj situaciji je temeljni dio zdravstvenog sustava u RH. Pred slomom”, rekla je.

Dodaje i kako se taj problem nekako mora riješiti: “Ne može se delegirati nove i nove zadatke jednom segmentu zdravstvenog sustava, a da se ne predvidi kako to može biti izvedivo”, naglašava.

Rekla je i da se pojedini segmenti unutar samog zdravstvenog sustava ne razumiju:

“Ne razumiju procese rada, sadržaj… Mojim kolegama i meni apsolutno nikada ne bi palo na pamet omalovažavati i kritizirati rad drugih u sustavu, ali nama je postalo nemoguće. Mi zazivamo upravo tu sigurnost pacijenata i kvalitetu zdravstvene zaštite. Gdje je granica? Ako 200. pacijent ne bude primljen taj dad, znači li to da je taj liječnik neradnik? Upravo upravitelji tog sustava su odgovorni, oni imaju odgovornost napraviti taj sustav što funkcionalnijim”, objašnjava i dodaje:

“Funkcioniranje cjelokupnog zdravstvenog sustava ovisi o tri osnovna elementa, to su pacijenti, zdravstveno osoblje i onaj koji upravlja ustavaom. Ne može se sva odgovornost svaliti na liječnike i pacijenti imaju svoje odgovornosti i u ovom trenutku oni moraju preuzeti odgovornost za svoje zdravlje i sve ono što mogu učiniti sami za sebe, moraju učiniti”.

“Čak 104 ordinacije uopće nemaju liječnika”

Jesu li Hrvati neogdovorni?

“Ja to ne bi tako generalizirala, svatko tko radi s ljudima zna da je to iznimno teško i stresno. Ljudi su ljudi i različiti su, na nama je da im damo kompletnu informaciju i da im svojim ponašanejm damo primjer. A na njima je hoće li poslušati. Oni će i dalje čitati na forumima i više će im značiti neko nepoznato ime na forumima nego netko od nas”.

Što kada je nekome zaista hitno, a ni iz pedesetog puta ne može dobiti liječnika?

“Upravo sam vam pokušala reći, uvijek se perpeturira isto pitanje. Od sustava očekujemo da nam dodijeli administratora, barem jednog na dva, tri tima i još jednu medicinsku sestru koja bi se bavila kroničnim bolesnicima. Što se tiče pacijenata, moraju znati da smo mi cijelo radno vrijeme na svom radnom mjestu, ako im je nešto doista hitno, a ne mogu liječnika dobiti telefonom, mailom ili putem aplikacije portal zdravlje uspostaviti kontakt s liječnikom neka kao u dobra stara vremena dođu u ordinciju. Ako nemogu sami doći, neka pošalju člana obitelji, susjeda, mi moramo biti međusobno solidarni, i do liječnika će doći, ako ne taj dan, doći će sljedeći dan.

Nikome nije sporno što postoje u bolnicama liste čekanja, nikome nije nejasno da je sustav PCR testiranja preopterećn, isto tako svima je razumljivo da se svi ti poslovi mogu delegirati na obiteljskog liječnika, sada vidimo da ne mogu. Kolege rade prekovremeno, nitko im ne plaća, neki rade od kuće i svejedno ne stignu. Među nama ima mnogo oboljelih i u samoizolaciji, netko mora pokriti i njihove ambulante, a čak 190 njih je starije od 65 godina, 104 ordinacije nemaju uopće liječnika, netko i to treba pokriti, a 750 mojih kolega je starije od 60 godina. Možemo li očekivati da oni s istim entuzijazom mogu podnositi veći i veći broj zahtjeva? Tko je dogovoran? Ja mislim da je odgovoran general, a ne vojska”, rekla je.

“Obavezno cijepljenje nije ništa novo”

Naposljetku je govorila i o obaveznom cijepljenju:

“Mi nismo nekakvi konkretni službeni stav o tome donijeli, ali mogu vam reći da smo mi ipak liječnici i nama je zdravlje i život ljudi na prvom mjestu. Prema dosadašnjim saznanjima cijepljenje je najbolja metoda. Obavezno cijepljenje nije ništa novo, mi već dulje od 50 godina imamo sustav obaveznog cijepljenja, na što se nitko ne buni i dovelo je do iskorijenjivanja brojnih dotad smrtonosnih bolesti. Cijepljenje protiv gripe postoji kao besplatno već dulje od 20 godina. Čistom opservacijom iz prakse, s obzirom na gripu se rad drastično promijenio sada i prije 20 godina. Bile su pune ambulante i bolnice, sada to nije tako”, kaže.

Dakle, KoHOM bi podržao obavezno cijepljenje?

“Ja u tome ne bih vidjela ništa sporno”, zaključuje.