Kineski zid, egipatske piramide, Panamski kanal, tunel ispod La Manchea, Hooverova brana na rijeci Colorado, Međunarodna svemirska stanica, Burj Khalifa... Možemo nizati još graditeljskih čuda koja se smatraju najvećim projektima u povijesti. No, ovdje ćemo nanizati nekoliko graditeljskih megaprojekata u Hrvatskoj. Onih nikad ostvarnih.
Možda bi među njima bio i Pelješki most, najveći i najsloženiji građevinski projekt u suvremenoj Hrvatskoj za koji je, od ideje do izgradnje, trebalo proći četvrt stoljeća, a vjerojatno bi i više, da posao nije dodijeljen kineskom koncernu China Road and Bridge Corporation koji ga je odradio zadivljujuće brzo.
A možda se svih ovih projekata ne bi (pri)sjetili da se ovih dana u jednu graditeljsku priču nije umiješao USKOK.
Zlatna obala na Pagu
Ovoga tjedna USKOK je opet bio u akciji zbog nezakonito izgrađenog kampa na otoku Murteru. Među uhićenima se našao i Eduard Maržić, nekadašnji predsjednik Hrvatske udruge kampova. Njegovo uhićenje podsjetilo je na njegov nerealizirani projekt Zlatna obala Hrvatske u sklopu kojega je na južnoj strani otoka Paga trebao biti prokopan šestkilometarski kanal, a duž njega izgrađeno dvije tisuće elitnih vila, svaka sa svojim vezom, po uzoru na sličan grad na vodi Port Girmaud na francuskoj Azurnoj obali.
“To će biti isključivo obiteljske kuće za bogatije ljude. Oni će tu živjeti 12 mjeseci”, kazao je Maržić 2019. godine predstavljajući projekt.
Zagreb na Savi
Zagreb je među malobrojnim europskim i svjetskim metropolama koje nisu iskoristile svoj položaj i činjenicu da leže pokraj rijeke. Dok drugi gradovi iz toga izvlače višestruke društvene i ekonomske dobiti, Zagreb spava kraj Save. No, nije da nije bilo ideja da ga se probudi.
Projekt Zagreb na Savi desetljećima se kuhao u glavama ovdašnjih urbanista, a javno ga je najjače gurao Radimir Čačić 2012. godine, dok je bio prvi potpredsjednik u Vladi Zorana Milanovića. Ideja je bila da se izravnavanjem tla uz Savu dobije milijun četvornih metara prostora za gradnju golemog stambeno-poslovnog kompleksa u koji su, prema Čačićevoj zamisli, iz središta grada trebali preseliti Vlada i sva ministarstva, svi sudovi i druge institucije. No, stručnjaci su tada rekli da je taj megaprojekt, inicijalno težak 2 milijarde eura, neizvediv.
“Zagrebački Manhattan”
Ideje oživljavanja glavnog grada na Savi, ali i Novog Zagreba s već zastrajelim i dijelom zapuštenim prostorim Velesajma, dohvatio se i pokojni gradonačelnik Milan Bandić. On je pronašao investitore u Abu Dhabiju – iste koji su stajali i iza kontroverznog projekta “Beograd na vodi” – spremnih na milijun četvornih metara uz Savu izgraditi golemi kongresno-poslovno-stambeni kompleks zvan Zagreb City ili, kolokvijalno, “zagrebački Manhattan”.
Stručnjaci i javnost digli su se na noge, među njima i aktivisti poput sadašnjeg gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Na koncu, izmjene Generalnog urbanističkog plana nužne za taj projekt nisu prošle, Bandić je u međuvremenu umro, a Tomašević postao gradonačelnik.
Tunel ispod Sljemena
Tumed. Tako se trebao zvati šest kilometara dug tunel ispod Sljemena koji bi Zagreb povezao sa Stubičkim Toplicama, odnosno Hrvatskim zagorjem i bio najduži u Hrvatskoj. Taj je tunel bio jedno od predizbornih obećanja koje je Milan Bandić najčešće reciklirao uoči izbora tijekom svojih šest gradonačelničkih mandata.
Godine 2006. izrađena je i studija izvedivosti s tri predviđene varijante projekta koje su uključivale prolazak tunelom automobilima, željeznicom i tramvajem. Na koncu je zaključeno da Tumed (Tunel Medvednica) nema puno smisla bez sjeverne obilaznice u dužini od 30-ak kilometara, koju je također trebalo izgraditi, a to bi onda sve skupa koštalo više od milijardu eura.
Zajednička grobnica partizana i ustaša
“Točno je da je bilo žrtava fašizma, ali je istina da je hrvatski narod pretrpio još više žrtava od četnika i komunizma u Drugom svjetskom ratu. Trebali bi postaviti spomenik svima, kao što je to učinio Franco, omogućivši na taj način normalan razvoj demokracije u Španjolskoj.”
Izjavio je to u travnju 1991. godine Franjo Tuđman u intervjuu magazinu Start. Zajednčka grobnica u kojoj bi bile “pomiješane” kosti partizana i ustaša, jedna je od najkontroverznijih Tuđmanovih ideja, inspirirana memorijalnom grobnicom u Dolini palih kod Madrida u koju je španjolski diktator Francisco Franco dao položiti posmrtne ostatke poginulih republikanaca i falangista u tamošnjem građanskom ratu. Tuđman je ideju, ali tada već kao incijativu, spomenuo u govoru u Hrvatskom saboru na Dan državnosti 1995. godine kazavši da bi takvo, monumentalno spomen-obilježje trebalo napraviti u Jasenovcu, proširenjem onog postojećeg. Čak je spomenuto da bi ondje mogli biti dopremljeni posmrtni ostaci Josipa Broza Tita iz Beograda i Ante Pavelića iz Madrida.
Most od Zadra do Ancone
Vjerojatno najgrandiozniji neostvareni megaprojekt u ovom nizu jest onaj o premošćivanju Jadranskog mora 120 kilometara dugim mostom od Zadra do Ancone. Ta je ideja potekla iz Italije, a rimski arhitekt Giorgio De Romanis izradio je i idejni projekt mosta nazvanog “Luk i strijela” visokog 40 metara kojim bi, na tri razine, tekao željeznički, automobilski i kamionski promet. Tu ideju s početka prvog desetljeća ovog stoljeća objeručke je prihvatio HDZ Ive Sanadera uvrstivši ga i u jedan od svojih predizbornih programa. Projekt je trebala financirati Europska unija, a na kraju pao u vodu (more) zbog basnoslovne cijene od 20 milijardi eura.
Povezivanje otoka tunelima
HDZ je drugom prilikom, u predizbornoj kampanji 2015. godine, kada je stranku vodio Tomislav Karamarko, najavljivao projekt povezivanja jadranskih otoka podvodnim tunelima. HDZ je taj projekt predstavljao kao strateški uz objašnjenje da bi “unaprijedio razvoj turizma, spriječio iseljavanje s otoka i zaposlio građevinsku industriju”.
“To nisu klasični tuneli, nego su cijevi koje se polažu na morsko dno i zapravo se radi o funkcionalnim prometnicama kakve već postoje u svijetu, primjerice u Japanu ili Kanadi”, kazao je tada Karamarko dodajući da isprva ne bi bili spojeni svi otoci s kopnom nego Korčula s Pelješcem, Brač sa Splitom, Hvar s Bračem, a Ugljan sa Zadrom.
Tadašnji šef SDP-a i Karamarkov glavni konkurent, Zoran Milanović, na to je izjavio da je riječ o “fantaziji” i “svemirskom projektu”.
Hi-tech grad za 100.000 ljudi
“Hrvatski san” naziv je nedosanjanog projekta kojega je 2005. godine zaneseno najavljivao splitski poduzetnik Vicencio Blagaić. On je na otoku Čiovu namjeravao podići grad za 50.000 do 100.000 stanovnika (!) po uzoru na Manhattan (!!!) s pedesetak hi-tech nebodera, velikom trajektnom lukom s terminalima i privezom za cruisere, marinom za megajahte, naseljem s kućama na moru, stadionom, koncertnom dvoranom, trgovačkim centrima, terenima za golf, zoološkim vrtom, umjetnim plažama…
“Ništa osim birokracije ili zapreka u našim glavama ne stoji na putu za ovakav pothvat”, kazao je Blagaić. No na koncu se tom projektu na putu ispriječila lokalna vlast koja nije prihvatla projekt, a uskoro potom i recesija .
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare